Izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer razvorao je u američkom veleposlanstvu u Sarajevu sa čelnicima parlamentarnih stranaka u BiH o izmjenama Izbornog zakona, kako bi se provela presuda u predmetu Ljubić Ustavnog suda BiH i presude Europskog suda za ljudska prava, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Fotografije s tih sastanaka veleposlanstvo SAD objavilo je na svom Twitter nalogu. Prema onom što se vidi na fotografiji Palmer je odvojeno razgovarao s liderom HDZ BiH i HNS BiH Draganom Čovićem, predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem, SBB-a Fahrudinom Radončićem, NiP-a Elmedinom Konakovićem, DF-a Željkom Komšićem, dužnosnikom Naše stranke Predragom Kojovićem, te predsjednicima SDS-a i PDP-a Mirkom Šarovićem i Berislavom Borenovićem
Lider SDA Bakir Izetbegović je večeras kazao da se i on također sastao s Matthewom Palmerom, ali da nije došao ni sa kakvim prijedlozima, iako ih je imao uoči dolaska u Sarajevo, a odnosilo se na Dom naroda, prenosi Klix.
“On očekuje da Čović i ja razriješimo ovaj čvor. Ja sam mu rekao da to nije moguće jer ako Čović i ja nađemo najidealnije rješenje ono ignoriše poziciju ostalih stranaka. Rekao sam mu da se pregovori moraju proširiti na sve predsjednike stranaka. Tu su ljevičari, građanske opcije koje imaju dva ili tri puta više ruku od HDZ-a tako da njih je iracionalno pokušati zaobići”, rekao je Izetbegović.
Matthew Palmer met with political party leaders today to discuss the need for electoral reform and improved government function. pic.twitter.com/AFdE3Nz5ul
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) September 30, 2021
Uoči dolaska u Sarajevo, Palmer je kazao kako SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse s izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, ali da nema govora o reduciranju ovlasti domova naroda. Dodao je da je temelj za izbornu reformu princip “jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.” Istaknuo je i da vjeruje da je moguće zadovoljiti princip legitimnog političkog predstavljanja Hrvata sukladno Daytonskomm sporazumom, a opet u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Palmer je izjavio da se pod legitimnim predstavljanjem Hrvata podrazumjeva da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u daytonskim strukturama i daytonskim sustavima bude izabran većinom hrvatskih glasova.
Ukidanju etničkih prefiksa usprotivili su se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazavši da su etnički prefiksi “minimum određen Ustavom i Dejtonskim sporazumom”.
“Etničkih predznaka, odnosno svega što se tiče konstitutivnih naroda u Ustavu BiH i u svim našim zakonima, u izbornom kapacitetu ima negdje oko tri posto u svim izbornim jedinicama. U 97 posto radi se o klasičnom građanskom modelu”, rekao je Čović.
Na fotografijama koje su objavljene iz Američkog veleposlanstva nema Milorada Dodika, a ni on sam na večerašnjoj konferenciji nije pomenuo da se sastajao s Palmerom.
/HMS/