Stočarska proizvodnja kao i proizvodnja mlijeka posljednjih mjeseci dovedeni su do ruba opstanka.
Situacija je bila i prije loša a sada bi korona kriza mogla dokrajčiti i ono malo što je od domaće proizvodnje ostalo. Ako se nešto korjenito ne promjeni Hrvati će vrlo brzo jesti samo uvozno meso i piti strano mlijeko upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti dok će domaće farme zjapiti prazne. Stočarstvo i mljekarstvo su pred kolapsom – upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Teška su vremena za stočare jer je njihov trenutni položaj na domaćem ali i na zajedničkom tržištu pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post COVID-19 krizom. Procjenjuje se da razmijeri štete u hrvatskom stočarstvu premašuju 2 milijarde kuna. Stočari traže hitnu pomoć Vlade. Očekuju da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u što kraćem roku krene s isplatom jesenske rate potpore stočarima do 15. listopada.
– Stanje u sektoru je neodrživo, a mi proizvođači se unaprijed ispričavamo našim potrošačima, ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena naših proizvoda, jer u sadašnjim okolnostima i ogromnim troškovima ne možemo više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje. Cijene mesa su danas na povijesnom minimum i domaći proizvođači više nemaju alata da konkuriraju mesu iz uvoza koje dolazi po cijenama koje su ispod proizvođačkih, izjavio je u obraćanju novinarima Zvonko Širjan, potpredsjednik HPK i predsjednik Odbora za tovno govedarstvo.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar, upozorio je kako sa terena dolaze alarmantne vijesti da sve više proizvođača mlijeka odustaje od proizvodnje i najavljuje prodaju svojih muznih krava i farmi.
– Svjesni smo da je ova situacija uvjetovana brojnim globalnim faktorima, no isto tako znamo da je prošle godine krenuo blagi oporavak sektora proizvodnje mlijeka, a u sadašnjim okolnostima prijeti nam potpuni slom. Ukoliko država RH smatra da joj proizvodnja mlijeka nije u strateškom interesu onda je to potrebno jasno reći kako bi se proizvođači okrenuli nekim drugim proizvodnjama, ako je to moguće i ako imaju uvjete za to, kazao je Rešetar.
Stočari naglašavaju da treba obnoviti robne zalihe te da se što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica zadrži za potrebe domaće proizvodnje jer je to jedini način da se adekvatno odgovori na globalne poremećaje i izuzetno veliki rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu. Također traže snažnije obilježavanje domaćih hrvatskih proizvoda na policama trgovina kako bi oni bili vidljiviji u odnosnu na stranu robu koja dolazi po dampinškim cijenama. Zatraženo je i pojednostavljene procedura i natječaja za obnovljive izvore energije (solari), kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove. Među ključnim mjerama je i rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i poticanje kapitalnih investicija u izgradnju skladišta za žitarice i preradu.
IZ HPK ponavljaju kako je ova godina izuzetno teška za stočare, a trenutni položaj na domaćem ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post COVID-19 krizom. Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako je došlo do naglog rast cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50% materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70% materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50%.
– Ove godine zabilježen je dramatičan rast cijena sirovina na svjetskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj, a stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, dok s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih COVID 19 krizom. Pored strukturnih problema u domaćem sektoru stočarstva i naglog rasta cijena inputa, tekuću godinu obilježila je suša poglavito u pašnom dijelu godine. Uz sušu, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i sa posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima, ističe Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
PIŠE STANISLAV SOLDO/slobodnadalmacija.hr