U Sloveniji, koja predsjeda Europskom unijom, u Brdu kod Kranja, na neformalnoj su se večeri okupili šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije. Raspravljali su o ulozi Europske unije na međunarodnoj sceni i odnosu prema Kini i Sjedinjenim Državama. Danas će tema sastanka biti Zapadni Balkan.
– Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Podržavamo europsku perspektivu i proces proširenja na nama susjedne države. Smatramo da je to izrazito važno, da tu poruku moramo snažno poslati i danas, a to smo učinili i u Zagrebu prije godinu i četiri mjeseca. Očekujem da će deklaracija, koja je manje više dogovorena, ostati tog sadržaja. Mislim da je to mali doprinos u pravom smjeru, kazao je među ostalim hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Komentirajući stanje u BiH, Plenković je ponovio poziciju Hrvatske: Svi oni koji su bili u Daytonu i u Parizu dobro znaju što je koncept 1, 2, 3. Mi želimo da se ta legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda reflektira i kroz pravičan izborni zakon u najvišim predstavničkim tijelima BiH, tu mislim na Predsjedništvo”.
Dodao je da je “anomalija situacija u kojoj jedan narod u Federaciji, a to su Bošnjaci, svojim glasovima biraju hrvatskog člana Predsjedništva” i da Hrvatska radi na poboljšanju odnosa s BiH, ali i vodi računa da se Hrvati u BiH, “ne samo osjećaju jednakopravno, nego da se to vidi i kroz zakone i kroz reprezentativnost”.
U deklaraciji koja će biti usvojena nakon završetka summita EU i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja pod slovenskim predsjedavanjem Europskim vijećem bit će usvojena i odrednica o europskoj perspektivi regije i opredijeljenosti EU za prijem zemalja regije u europski blok, saznaju “Nezavisne novine”.
Kako saznaje banjalučki list još se usuglašava konačni tekst deklaracije, u kojoj, ipak, neće biti formulacija da bi regija u EU trebalo biti primljena do 2030. godine, kako je tražila Slovenija, a podržalo nekoliko zemalja. Podsjećanja radi, europski mediji su prošlog tjedna pisali da će odredba o proširenju biti u potpunosti izbačena jer se zemlje članice nisu mogle usuglasiti oko nje, ali je nakon pritiska pojedinih zemalja, ipak, dogovoreno da se formulacija nađe u tekstu deklaracije.
Što se tiče datuma, objašnjeno je, da bi stavljanje bilo kakvih rokova za članstvo značilo da se EU odriče dosadašnjeg pristupa proširenju, po kojem zemlja postaje članica kada ispuni sve kriterijume.
Ono što je istina je da su kriteriji do sada nekoliko puta pooštravani, ali ne da se prijam novih članica oteža, već zato što su naučene lekcije u dosadašnjim ciklusima proširenja i propustima.
Primjera radi, nakon prijema Bugarske i Rumunjske veći naglasak je stavljen na vladavinu prava i ekonomsku spremnost za članstvo, a nakon toga metodologija je promijenjena još jednom, na način da je ukinuto pregovaranje po 35 poglavlja, a uvedeni klasteri u kojima su grupirani svi segmenti pregovaranja, koji su do sada definirani kroz poglavlja. Također, u narednom razdoblju će veliki fokus biti stavljen na investicije u ključne oblasti u zemljama zapadnog Balkana poput digitalizacije, zelene tranzicije, transportne i druge infrastrukture, kako bi se regija što prije i što lakše međusobno integrirala, a nakon toga i lakše integrirala u EU.
/HMS/