Francuska će u subotu odati počast školskom profesoru Samuelu Patyju, godinu dana nakon što mu je islamski ekstremist odrubio glavu zbog prikazivanja karikature proroka Muhameda u učionici u sklopu nastave o slobodi izražavanja.
Tog 47-godišnjeg profesora nakon izlaska iz škole 18-godišnji čečenski izbjeglica Abdulah Anzorov najprije je izranjavao nožem, a zatim mu odrubio glavu.
Okrutno ubojstvo počinjeno je u mirnom pariškom predgrađu Conflans-Sainte-Honorine u večernjim satima 16. listopada 2020.
Paty je predavao povijest, geografiju i građansku kulturu, a na satu o slobodi govora učenicima je pokazao karikaturu koja je bila objavljena u satiričnom časopisu Charlie Hebdo.
Profesor je učenicima postavio problemski zadatak. Upitao ih je “biti ili ne biti Charlie”, referirajući se na hešteg #JeSuisCharlie kojim se izražavala potpora nakon terorističkog napada u kojem je u siječnju 2015. ubijeno 12 ljudi.
Anzorov je priznao ubojstvo i kazao da je riječ o osveti.
Okrutno ubojstvo Samuela Patyja zaprepastilo je nastavno osoblje diljem Francuske koje je u tome vidjelo i napad na temeljne vrijednosti o kojima učitelji i profesori poučavaju generacije školske djece, uključujući odvojenost Crkve i države te pravo na blasfemiju.
Danas će u Patyjevu čast na ulazu u ministarstvo unutarnjih poslova biti postavljena memorijalna ploča, a na ceremoniji će sudjelovati premijer Jean Castex i ostali ministri u vladi.
Na otkrivanju memorijalne ploče očekuju se roditelji ubijenog profesora i članovi njegove obitelji.
Poslije će se obitelj u Elizejskoj palači sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Također u subotu, jedan trg nasuprot Sveučilišta Sorbonne, u Latinskoj četvrti, bit će nazvan po Samuelu Patyju.
Već su do sada najmanje tri škole nazvane po njemu, među kojima je i multietnička škola u istočnom pariškom predgrađu Valenton.
Obilježavanje Patyjeve likvidacije dolazi uoči godišnjica ostalih islamističkih napada u Francuskoj te je ponovo potaknula rasprave o imigraciji i integraciji u francuskom, službeno sekularnom, društvu.
U toj će se zemlji, naime, sljedeće godine održati predsjednički izbori.
Nećemo zaboraviti
Neki muslimanski roditelji bili su bijesni zbog sadržaja koji se uči u školi, što je na društvenim mrežama potaknulo pozive za odmazdu, no nisu uzeli u obzir glasine i laži o tome što je profesor Paty htio prenijeti svojim učenicima.
S druge pak strane, njegovo ubojstvo izazvalo je izljev emocija u Francuskoj, s desecima tisuća ljudi koji su izašli na ulice kako bi poručili da će stati u obranu slobode govora i prava na izrugivanje.
I sam predsjednik Macron poručio je da se “zemlja neće odreći karikatura”, što je izazvalo gnjev i prosvjede u nekim muslimanskim zemljama, uključujući Tursku, Libiju i Tunis.
Jučer su škole diljem Francuske odale počast Patyju minutom šutnje te raspravama ili gledanjem dokumentarnih filmova o slobodi govora.
“Nećemo zaboraviti Samuela Patyja”, rekao je ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer tijekom posjeta jednoj pariškoj gimnaziji.
Memorijalna okupljanja nazvao je “prilikom za razgovore o ulozi učitelja i znanja”.
Prije godinu dana, predsjednik Macron nad lijesom ubijenog profesora govorio je “o učitelju koji je pao zato što je odlučio poučavati, koji je ubijen zato što je odlučio svoje učenike učiti kako da postanu građani”.
– Samuel Paty bio je jedan od onih profesora koji su provodili noći učeći povijest religija kako bi bolje razumjeli svoje učenike i njihova vjerovanja. Bio je jedan od onih poniznih ljudi koji su tisuću puta preispitivali sami sebe (…) pripremajući se za predavanja o slobodi izražavanja i slobodi savjesti. Samuel Paty ubijen je zato što islamisti posežu za našom budućnošću, a znaju da je nikada neće osvojiti kraj tihih junaka kao što je bio on, rekao je Macron.
Predsjednik je sve to izgovorio uz zakletvu: “Branit ćemo slobodu o kojoj si ti poučavao, čuvat ćemo sekularizam kao važnu vrijednost… U Francuskoj nikada neće ugasnuti prosvjetiteljsko svjetlo”.
Macron je također ubijenom profesoru, samo u krugu njegove obitelji, posmrtno dodijelio orden Legije časti i proglasio ga Junakom Republike.
Izvor:hrt.hr