Bosna i Hercegovina je, uz Bjelorusiju i Mađarsku, jedina europska zemlja koja nije dobila poziv na Summit za demokraciju, online forum više od stotinu država koji je organizirao Joe Biden, američki predsjednik.

Nitu u Veleposlanstvu SAD u Sarajevu, ali niti u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, nismo mogli dobiti objašenjenje koji je razlog nepozivanju. U američkoj Veleposlanstvu su pojasnili kako se radi o događaju koji izravno organizira Bijela kuća, a ne State department, te da su u ime Nezavisnih novina uputili pismo Bijeloj kući, ali odgovor još nije stigao. U Ministarstvu vanjskih poslova isto nije bilo odgovora na ovo pitanje.

Neslužbeno, postoje četiri moguća objašnjenja zbog čega BiH nije dobila poziv. Jedan razlog bi mogla biti činjenica da BiH nije uskladila svoje djelovanje prema Rusiji i Kini u skladu sa smjernicama vanjske politike EU, imajući u vidu da je Bidenov forum i zamišljen između ostalog i kao diplomatsko sredstvo pritiska na ove dvije zemlje. Međutim, ovo objašnjenje je na klimavim nogama ako uzmemo u obzir da je poziv dobila Srbija, koja također ne slijedi europske smjernice u odnosu na Rusiju i Kinu i ne krije da ima dobre odnose s njima.

Drugo moguće objašnjenje je činjenica da je BiH odbila potpisati sporazum s Vladom SAD o razmjeni podataka o putnicima na aerodromima, što SAD vide kao važan korak za borbu protiv terorizma. Napomene radi, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije godinu dana je rekao da će Srbija potpisati ovaj sporazum jer ga smatra važnim za poboljšanje odnosa s Amerikom.

Treće moguće objašnjenje bi moglo biti u činjenici da zbog političkih blokada i nefunkcioniranja institucija u BiH nije bilo napora s bh. strane da se uključi u ovaj forum. Mediji u Srbiji, na primjer, javljaju da ta zemlja također nije dobila poziv, ali da se poslije snažne akcije srpske diplomacije naknadno našla na listi pozvanih zemalja.

Četvrto moguće objašnjenje bi se moglo ogledati u činjenici da su na forum pozvani predstavnici nevladinih organizacija i aktivista iz BiH, što bi moglo značiti da su SAD odlučile da BiH ima predstavnike iz ove oblasti, a ne iz politike ili diplomacije.

Strani mediji ističu kako se Bijela kuća vodila s dvije vrste kriterija kada je sačinjavala listu sudionika, a da su joj glavne preporuke davali službenici Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i Nacionalne zadužbine za demokraciju (NED) u svakoj od zemalja. Prva vrsta kriterija je navodno bazirana na njihovom inputu, odnosno pozivanje demokratskih zemalja i aktivista za ljudska prava. Druga vrsta kriterijuma su, kako je navedeno, nacionalni interesi SAD. Primjera radi, poziv je dobila Poljska, ali ne i Mađarska, iako su obje zemlje u Bruxellesu viđene kao zemlje sa smanjenim demokratskim kapacitetima. Poljska je inače poznata kao odani saveznik SAD i protivnik Rusije, dok je Mađarska dosta bliska s Rusijom. Prema medijskim napisima, 69 posto zemalja koje su dobile poziv se smatraju demokratskim, 28 zemalja djelimično slobodnim, a tri posto zemalja neslobodnim.

Sam forum zamišljen je kao skup jačanja demokracije i slobode izražavanja. U State departmentu ističu da će forum pružiti platformu za obranu demokracije i ljudskih prava kod kuće i u stranim zemljama.

Izvor: Pogled.ba