Pročelnik Studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. Dražen Barbarić u Intervjuu na Federalnom radiju govori o diplomatskoj ofenzivi SAD i Europske unije kako bi se postigao dogovor oko izmjena Izbornoga zakona. Odgovara i na pitanja: Je li realno da se postigne dogovor o izmjeni Izbornoga zakona u izbornoj godini, što je budućnost Bosne i Hercegovine, te o unitarističkim i separatističkim silnicama unutar političkog života države.
U Intervjuu kojega je dao Mirjani Topić Landeka, profesor Barbarić komentira i zatrovanost javnoga prostora, te ulogu medija u prenošenju informacija koje unazađuju procese u zemlji.
”Po svemu sudeći došlo je do sinergijskog učinka gdje su Amerikanci preuzeli primat u diplomatskom pritisku, a EU je simbolički ušla u tu vrstu diplomatske osovine jer zapravo budućnost Bosne i Hercegovine je neraskidivo vezana od bilo kakve Eu kakvu ćemo imati u budućnosti. Ako se u ovom trenutku stvar ne razriješi bojim se da ćemo propustiti, neću reći povijesnu, ali jako dobru priliku i nisam siguran kad ćemo opet doći na dnevni red kod ovako ozbiljnih međunarodnih aktera”, prokomentirao je prof. Barbarić ponovno dolazak Matthewa Palmera i Angeline Eichorst.
Temelj suvremene bh. državnosti je američki proizvod, to nikada ne treba smetnuti s uma, kaže prof. Barbarić napominjući kako to zaboravljaju i političari, novinari pa i politički analitičari. ”Ovakvo uređenje BiH je preklopna točka i američke i ruske geopolitičke vizije i u onom trenutku donošenja Daytonskog sporazuma, a samim tim i Ustava, ali i sadašnjeg trenutka i tu nema velikih razmimoilaženja”, kazao je Barbarić odgovarajući na pitanje o drugačijim geopolitičkim silnicama sada i prije dvadeset godina.
Centralističke i separatističke silnice, bez obzira koliku stvarnu političku moć imale ili neku vrstu međunarodne potpore, uzele su previše maha i rastočile i onaj dio državnosti koji je nakon Daytona stvoren, smatra prof. Barbarić.
”Često se u Sarajevu zaboravlja da je onaj dio koji je državni, a Srbi ga nazivaju zajedničke institucije, nedejtonska kategorija u smislu da smo stvorili institucije koje nisu postojale: zajedničke oružane snaga, Upravu za neizravno oporezivanje, te represivne i sigurnosne organa. Sve je to nekakav naknadni proces gdje se stvarao politički kompromis. I takve stvari su dovedene u pitanje zbog dvaju vektora: separatističkog i unitarističkog. Ovaj središnji vektor, oblik federalizma i unutarnje rekompozicije, ne govorim o komadanju države i dezintegraciji, je zapravo sidro spasa ove države i izgleda da su Amerikanci i američke diplomate skužili tu veoma važnu stvar. Ako vektor separatizma i unitarizma vuku na potpuno druge strane, nema ništa od države Bosne i Hercegovine, a federalistička silnica u ovom momentu je još preslab, jer je vođena od političkih predstavnika najmalobrojnijeg naroda i ne može pretegnuti ni na jednu stranu. Ali u ovome trenutku on je ključ za razrješenje ovih suprotstavljenih silnica i za opstanak države i stvaranje funkcionalnog političkog sustava i stabilnih institucija vlasti. Mislim da je to novi momentum koji su Amerikanci odlučili poduprijeti.
Odgovarajući na pitanje o mogućem pomjeranju roka za donošenje izmijenjenog Izbornog zakona prof. Barbarić odgovara: ”Nama rokovi apsolutno ništa ne znače, rok je kao horizont, što se više približite, on se izmakne. Mi se onda uhvatimo novog horizonta misleći da je konačan, a on se opet izmakne. Mi imamo visoku stopu tolerancije na nepoštivanje rokova, što možda u ovom slučaju nije loša stvar s obzirom u kakvoj državi živimo. Ipak, izgleda da su stvari negdje zapele. Da su rovovske pozicije, bez obzira koliko se u jednom momentu činilo da su se približile i svele na tehničko pitanje, čini mi se da smo se opet vratili na sukobljavanje oko načela i to nije dobra stvar. Ona može u potpunosti zakomplicirati. Ni u jednoj demokratskoj državi nije pametno, pa na kraju krajeva ni demokratski, mijenjati izborna pravila u izbornoj godini, ali mi nemamo drugu opciju. Ne znam koliko je pametno ići u izborni ciklus s nereguliranim pravilima, kao da počnete nogometnu utakmicu, a da ne znate koliko igrate i koja su pravila, tko je pobjednik i na kojem principu se daju žuti i crveni kartoni. Puno bi opasnije bilo da se ne donesu izborna pravila pogotovo kada su u pitanju izbrisana pravila koja je donio ustavni sud, nego da se Izborni zakon izmijeni u izbornoj godini”.
Kazao je i kako je javni i politički prostor kontaminiran i zatrovan, te da su mediji odigrali prljavu ulogu. ”Nikad nismo živjeli u lošijim međunacionalnim odnosima, bazična komunikacija među političkim elitama nikada nije bila gora. Živimo u nekoj vrsti muljevitog prostora u kojemu je jako teško vidjeti dno, kamo li izlazak iz te situacije”, kaže prof. Barbarić.
O tome što je budućnost Bosne i Hercegovine on kaže: ”Ukoliko pretegne separatistički vektor imate raspad države, što nije realno. Ukoliko pretegne unitaristički, opet je velika opasnost od raspada države, a neće se stvoriti nekakav izmaštani državljanski narod, kako se često govori, nego će se stvoriti jedna nacionalna skupina koja će državu tretirati kao svoju nacionalnu državu. S druge strane imat ćete dvije velike manjinske nacije, ustvari jednu manjinsku, srpsku, naciju i jednu nacionalnu manjinu, u ovome slučaju Hrvata kao najmalobrojniji narod i nije jasno kud bi to odvelo”, kaže prof. Barbarić te zaključuje ”Federalna rješenja s ozbiljnim konsocijacijskim elementima u domovima naroda i na simboličkoj razini u Predsjedništvu BiH. Tek tada možemo govoriti o relaksaciji odnosa i pustiti sustav da prodiše. Kad se riješe pitanja izbornog zakonodavstva i kad se malo ohlade glave i smire političke strasti, i prođe vremena, treba stvoriti mjesto za federalizam i onda vidjeti može li nas to odvesti u stabilniji politički poredak”.
/HMS/