Kiša koja danima pada na vrgorskom području, s kraćim prekidima od dan ili dva, doslovno je potopila vrgorska krška polja Jezero, Rastok i Buninu. Sve je pod vodom, od Rašćana do Staševice i Oraha. U brdsko-planinskim selima udarili su i oni izvori iz kojih voda nije protekla desetljećima. Točno u ovo vrijeme prošle godine Kokoriće je pogodila biblijska poplava, no na sreću ovih dana sve je pod kontrolom, kaže nam Vojko Pervan.
– Voda još nije prošla most na Betini, ako prođe, onda će biti problema – objašnjava Pervan koji je prvi signal za probleme u legendarnoj dolini ćupova.
No, malo južnije do Kutca ne može se doći preko Bunine, već isključivo cestom od Vinskog mosta, vode ima na kolniku, ali može se još voziti.
FOTO: Josip Vukosav
– Prolazimo nekako, ali sad bi valjalo zlata da se onaj šumski put, koji su probile Hrvatske šume, tamponira, ovako ljudi prolaze na svoju odgovornost. Ako kiša nastavi padati ovim tempom, bojim se da će se podignuti razina vode na cesti od Vinskog mosta, a onda ćemo biti u problemima. Stoga još jedanput apeliram na sve da se nekako pronađu sredstva i tamponira ova zaobilaznica preko Bunine koja je probijena kao šumski put – naglašava Ivica Tolić iz Kutca, inače djelatnik MUP-a.
Ako želite doći od Podprologa do Oraha ili obrnuto preko Rastoka, trebat će vam doslovno dobar brod, Matica se izlila preko cijelog Rastoka, a na Vrgorskom mostu samo prometni znakovi vire iz vode. Slična je situacija ako krenete od Draževića do Lukavca, preko Jezera. Upravo u ovom najplodnijom polju u kojem su gotovo sve poljoprivredne površine obrađene, pod vodom je nekoliko milijuna trsova vinove loze.
FOTO: Josip Vukosav
– U dijelu Jezera, koji pripada Vrgorcu, od 970 hektara pod vodom je oko 450 hektara, u Rastoku je pod vodom 350 hektara, dok je u Bunini 20 hektara. Po mojoj procjeni na vrgorskom dijelu Jezera pod vodom je oko 1,5 milijuna trsova vinove loze, a u drugom dijelu polja koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji oko tri mijuna čokota. Voćke su manje zastupljenje na dijelovima koji su potopljeni – veli nam dip. ing. Goran Franić, stručni suradnik za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu, te nastavlja:
– Ove poplave na vinovoj lozi neće ostaviti nikakve štete jer je loza u ovom trenutku otporna na poplave, ali štete su višestruke, rekao bih katastrofalne za gospodarstvo Vrgorca i njegove nezaposlene stanovnike. Vjerojatno se pitate – kako?
Svake godine po nekoliko puta poplavaljuju Jezero i Rastok jer nije riješena odvodnja viška voda. Mnogi poljoprivrednici ne mogu uzgajati neke visoko produktivne poljoprivredne kulture kao što su: jagode, plastenički uzgoj povrća…, nego su primorani saditi vinovu lozu, a o njezinoj isplativosti dalo bi se razgovarati. Vrijeme je da se konačno trgnemo i za buduće naraštaje riješimo pitanje poplava u vrgorskom kraju – zaključio je dipl. ing. Franić.
Nadamo se da će u Hrvatskim vodama netko pročitati ovaj tekst, jer iz godine u godinu obećavaju rješavanje ovog problema, a nikako se s njim uhvatiti ukoštac.
Inače, po novom Zakon o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredne površine u Jezeru i Rastoku kategorizirane su kao visoko kvalitetne, a pod vodom su nekoliko mjeseci godišnje. Mali apsurd, zar ne?!
PIŠE DRAŽEN GUDIĆ/slobodnadalmacija.hr