Sve više mladih sudjeluje u govoru mržnje koji je široko rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, navodi Institucija ombudsmana za ljudska prava u posebnom izvješću koje je objavljeno na službenoj web stranici te se upozorava kako govor mržnje političara često postaje povod za ispade prema skupinama koje su u manjini, a nesankcioniranje dovodi u opasnost da preraste u ozbiljnije incidente, piše Večernji list BiH. Ombudsmani su obuhvatili duže razdoblje u kojemu su pratili slučajeve govora mržnje te su naveli i konkretne slučajeve na temelju prijava koje su dobivali. Najveći potencijal govora mržnje nalazi se upravo u sferi interneta, portala, društvenih mreža, a počesto ga potiču političari koji bi trebali donijeti zakonodavni okvir za prevenciju, ali i iskorijenjivanje govora mržnje.
Nisu bili ni rođeni
“U BiH gdje se govor mržnje često izražava i kroz političku retoriku i djelovanje posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili. To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drukčijem”, smatraju ombudsmani BiH. Oni upozoravaju na potpunu odsutnost spremnosti za dijalog te iskazivanje snošljivosti prema drugima i drukčijima. “Uspostavljeni sustav društvenih vrijednosti i stupanj tolerancije je kod nas takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan. To proizvodi i ispade prema različitim skupinama koje su u manjini ili prema pojavama koje nisu sukladne sa stavovima većine. Propust da se poduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih skupina koje smatraju da su bolje od ostalih ili da imaju pravo nametati svoju volju ostalima dok pravodobna reakcija na govor mržnje daje prigodu tijelima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenta”, navodi se u posebnome izvješću Institucije ombudsmana BiH o govoru mržnje u Bosni i Hercegovini. Ova je Institucija također poduzimala korake kako bi se ublažili učinci govora mržnje, no priznali su kako su njihove preporuke tek djelomično prihvaćene. Poseban problem predstavlja sfera interneta na kojem objavljivanje različitih sadržaja još uvijek nije dovoljno uređeno. To se odnosi i na medijske kuće. “Ombudsmani za ljudska prava BiH su u svojim preporukama zahtijevali trenutačni prestanak objavljivanja uvredljivih sadržaja u kojima se osobe nazivaju pogrdnim i neprimjerenim imenima, uklanjanje s internet portala sadržaja uvredljivog karaktera, objavljivanje novih članaka u kojima je sadržana javna isprika pripadnicima manjinskih skupina, poduzimanje nužnih mjera da se prigodom budućeg obavljanja novinarskog posla, pisanja i objavljivanja članaka u potpunosti poštuje Zakon o zabrani diskriminacije, kao i mjera usmjerenih k edukaciji zaposlenih kako bi se spriječilo pisanje istih ili sličnih članaka”, dodaju ombudsmani za ljudska prava iz BiH. Oni su upozorili kako unutar agencija za provedbu zakona ne postoje specijalizirani timovi koji su osposobljeni za istrage zločina motiviranih mržnjom iako je u praksi zastupljenost ovih kaznenih djela daleko veća u odnosu na službene statistike.
Bez procesuiranja
Često se kaznena djela počinjena iz vjerskih, nacionalnih ili rasnih pobuda kazneno ne progone, a i kada se procesuiraju, postupak se vodi na temelju običnog kaznenog djela pri čemu se zanemaruju vjerske, nacionalne ili rasne i druge pobude. Ombudsmani BiH upozoravaju da se često zloporabi pravo na slobodu izražavanja jer u prvi plan dolazi do izražaja nacionalna, vjerska i rasna netrpeljivost, najprije u virtualnoj formi. “Nerijetko se i fizički sukobi generiraju na temelju učestalog govora mržnje i predstavljaju prijetnju ne samo razvoju demokracije u zemlji, već i općoj sigurnosti građana u Bosni i Hercegovini”, ističe se u posebnome izvješću. Oni su uputili više preporuka kako smanjiti govor mržnje navodeći kako je važno podizati javnu svijest o značaju poštovanja pluralizma i opasnosti koja potječe od govora mržnje. Traži se strože procesuiranje govora mržnje, a i od političara da primjene standarde kakvi postoji u Europi oko govora mržnje.
Izvor:Vecernji.ba