Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu nazočili su današnjoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH kako bi se iz prve ruke upoznali s aktualnom situacijom u Bosni i Hercegovini.
– Mi smo u misiji utvrđivanja čitavog konteksta aktualne situacije u BiH, dokle se stiglo s izmjenama Izbornog zakona i što je ono što mi kao predstavnici HDZ-a Republike Hrvatske i kao zastupnici u Europskom parlamentu možemo učiniti kako bismo čitavu ovu situaciju, koja poprima zabrinjavajuće razmjere, razjasnili našim kolegama u Europskom parlamentu, ali tu smo i da odgovorimo na pitanja bh. javnosti što je to što se čini u Europskom parlamentu kako bi se BiH stabilizirala i postala kandidat za pridruživanje – kazala je novinarima Željana Zovko.
Tomislav Sokol kazao je kako je Europska unija jako heterogena s vladama 27 zemalja različitih političkih opcija koje imaju različite poglede na situaciju u BiH.
– Što se tiče razlika u pogledima, ja bih rekao da je jako dugo vladala kriva percepcija o stanju u BiH. Oni koji su zagovarali unitarnu priču, lažnu priču građanske BiH, što je po meni samo maska uspostave hegemonije jednog naroda, ta je priča jako uhvatila korijene unutar europskih institucija. Mi možemo iskoristiti činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije kako bi prenijeli pravu istinu o onome što se ovdje zapravo događa – ustvrdio je Sokol.
Po njegovim riječima, puno je mitova, a jedan od glavnih je da je samo građanska BiH europska BiH:
– Stanje je upravo suprotno. Jedno od temeljnih načela EU je načelo supsidijarnosti, a to znači da se svi problemi koji se mogu rješavati lokalno, na nižoj razini, tamo i trebaju rješavati. To je suprotno od ideje jedan čovjek jedan glas, gdje onda brojčano nadmoćniji o svemu odlučuju u glavnom gradu Sarajevu.
Sokol je naveo i primjer Belgije u kojoj, kako je rekao, nikome ne pada na pamet da Flamanci, koji su brojniji, biraju političke predstavnike Valoncima.
Dodao je kako je Belgija bila centralizirana država koja je opstala zahvaljujući tome što je najveći dio ovlasti prenijela na niže razine regija, odnosno političkih zajednica Flamanaca i Valonaca.
– Da to nisu napravili, da se nisu decentralizirali, Belgije danas sigurno ne bi bilo – kazao je Sokol.
Karlo Ressler naglasio je kako je 2022. prijelomna godina za BiH.
– Mi ne vidimo da je pravo svakoga pojedinca u suprotnosti s nekakvim pravom etničke zajednice, u ovom slučaju tri konstitutivna naroda kako je uspostavljeno Ustavom BiH. Ključna poruka koju mi pokušavamo prenijeti u Europskom parlamentu je ili će se uvažavati konstitutivna prava sva tri naroda, pa tako i Hrvata kao najmalobrojnijeg, ili neće biti mirne i stabilne BiH koju svi želimo – poručio je Ressler.
Ono što hrvatski eurozastupnici stalno naglašavaju u svojim istupima u Europskom parlamentu, kazala je Sunčana Glavak, je to da u BiH žive Hrvati koji su građani Europske unije.
– Ono što je važno naglasiti je da je dijalog jedino moguće rješenje. Bez dijaloga nećemo doći do konačnog rješenja, a to je da Hrvati imaju osigurana svoja prava. Europski put BiH jasan je, kao i naša snažna potpora BiH na tom putu – kazala je Glavak.
Na novinarsko pitanje hoće li Europska unija poput SAD-a uvesti sankcije prema Miloradu Dodiku, hrvatski europarlamentarci podsjetili su kako se vanjskopolitičke odluke u Europskoj uniji donose konsenzusom te su ocijenili kako u ovom trenutku nije realno očekivati da će se to dogoditi.
– Ne bih želio da se uvijek cijela priča svede na Dodika. Temeljni problemi BiH su strukturni. Nije glavni problem BiH osoba Milorada Dodika, mada tako ispada u medijskoj recepciji. Temeljni problem je obespravljivanje jednog od konstitutivnih naroda, negiranje temeljnih europskih načela što se treba ispraviti kroz izmjene Izbornog zakona BiH – poručio je Sokol.
Izvor:pogled.ba