Svi znamo za četiri krvne grupe, ali manje ljudi zna da su varijacije ovih grupa mnogobrojne. Razlog je 57 antigena u RH sistemu zbog kojih može doći do rijetkih krvnih grupa, poput ‘zlatne krvi’ koju ima Milica Mučalica iz Beograda.

Milica je slučajno otkrila da ima ovako rijetku krvnu grupu, a kako je do toga došlo otkrila je svojedobno za RTS, piše Blic.

– Kad sam ostala u drugom stanju, morala sam vaditi krv, to je bilo 1962. godine. U Zavodu za transfuziju krvi su mi rekli da nešto nije u redu, da moram ponovo vaditi krv – pričala je.

Problem s tako rijetkom krvnom grupom je što je teško naći pogodnog donatora ako se javi potreba za transfuzijom. Kada joj je zbog operacije tumora maternice bila potrebna krv, najbliži donator bio je u Kanadi, nije bilo vremena, pa su joj doktori morali podvezati kapilare kako bi je spasili.


Kao članica međunarodnog registra rijetkih krvnih grupa, Milica je često bila u prilici da bude donatorica. U kontaktu je s onima kojima je pomogla. Jedan od njih je i predsjednik Fife Gianni Infantino.

– Odveli su me u Zavod i uzeli krv jer su iz Švicarske javili da se rodilo neko dijete koje ima moju krvnu grupu. Rekla sam da ću dati svoju krv jer meni nije nitko imao da mi je da. Poslije mjesec dana doktor Zimić mi je donio zahvalnicu iz Švicarske.

Naime, dva mjeseca prije nego što je Marija Infantino trebala dobiti sina kojeg će kasnije nazvati Gianni, doktori su otkrili da s njegovom krvi nešto nije u redu. Rođen je 12 dana prije termina, a život mu je mogla spasiti samo kompletna transplantacija krvi, i to one posebne koju ima svega par ljudi na svijetu. Jedna od tih osoba je i Milica Mučalica, koja se nije dvoumila ni sekunde kada je trebalo pomoći djetetu, a priča o njenoj humanoj gesti obišla je svijet.

“‘Zlatna krv’ spada u takozvani nulti fenotip. Mnogi krvni sistemi imaju nulti fenotip. Najčešće u rutinskom radu postoji sumnja na postojanje nulti fenotip kod pacijenata koji su dobijali transfuziju krvi ili je bilo trudnoće, koji su senzibilni na antigen jednog krvnog sistema koji njima nedostaje”, objasnila je za RTS Biljana Životić sa Instituta za transfuziju krvi Srbije.

Izvor:rts.rs

error: Content is protected !!