Lokalna samouprava, unatoč užem popisu ustavnih i zakonskih nadležnosti u odnosu na neke više razine vlasti, do sada se pokazala kao uspješan motor pokretač investicijskih procesa u državi, a posebice kada je riječ o odnosu lokalnih administracija prema poduzetnicima i potencijalnim ulagačima. I dok država bruji o sukobima i prepucavanjima, na lokalnim se razinama odvija živa poslovna aktivnost. Mato Zovko, načelnik općine Žepče, jedne od onih koje se mogu pohvaliti većim brojem gospodarskih zona, kao i produktivnim odnosom prema investitorima, u razgovoru za Večernji list otkriva tajne uspjeha općine koja je među prvima u BiH krenula u realizaciju modela poslovnih zona.
Izgradnja zona
Podsjeća kako je Žepče nakon rata, unatoč političkim problemima, krenulo u razvoj gospodarstva te je još 1997. Općinsko vijeće Žepče donijelo odluku o formiranju poslovne zone XP, a već godinu kasnije krenulo se u odjeljivanje parcela poduzetnicima. No, tu se nije stalo, već se nastavilo u proces ustroja poslovnih zona, poput poslovne zone Begov Han, poslovne zone Polja te poslovne zone Radovlje u kojoj se trenutačno radi infrastruktura, dok je istodobno, zbog dobrog geografskog položaja, došlo i do nicanja privatnih poslovnih zona. Danas Žepče ima četiri zone koje su u vlasništvu Općine i tri privatne kojima je Općina također pomagala, posebice kroz rješavanje pitanja infrastrukture.
– U poslovnoj zoni Polja smo u startu oslobodili poduzetnike 75 posto rente, a na svim ostalim područjima svi poslovni subjekti su oslobađani od 30 do 75 posto, ovisno o broju zaposlenih – pojasnio je Zovko.
U svakoj zoni postoji urbanistički projekt ili regulacijski plan, a zemljište se dodjeljuje po simboličnoj cijeni i sa svom dostupnom infrastrukturom, počevši od električne energije, preko vode, kanalizacije, pročistača, pa do prometnica. Kada je riječ o dobivanju dozvola, proces ide vrlo brzo i jednostavno, dok su osnovice za obračun svih općinskih naknada vrlo niske.
– Gdje smo god mogli, javljali smo se na svaki javni poziv koji se tiče zapošljavanja ili samozapošljavanja, bilo da ga je provodio UNDP ili pak USAID ili GIZ. Zajedno s njima smo udruživali sredstva i financirali zapošljavanje ili nabavu opreme – podsjetio je Zovko, naglasivši kako se svake godine iz općinskog proračuna odvajaju sredstva za samozapošljavanje, počevši od otvaranja različitih obrta. Istodobno, važno je za napomenuti kako Žepče implementira već treći projekt prekogranične suradnje (Hrvatska – BiH – Crna Gora), a u jednom od projekata izgrađen je Centar za poslovne kompetencije čija je osnovna zadaća osnaživanje malih i srednjih poduzeća. U zapadnoj Hercegovini pronalazimo slične primjene produktivnog odnosa općina i gradova prema novim ulaganjima. Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević nešto ranije se u intervjuu Večernjem listu osvrnuo na produktivan odnos gradske vlasti prema poslovnim zonama, kazavši da za industrijsku zonu Knešpolje, kao i za industrijsku zonu Trn kontinuirano stvaraju uvjete za još veći razvoj ulaganjima u komunalnu infrastrukturu.
Poticajne mjere
U susjednoj općini Posušje nedavno su objavili javni poziv za podnošenje prijava za poticajne mjere poduzetništvu. Za poticajnu mjeru sufinanciranja troškova osnivanja i registracije poduzetnika – početnika u gospodarstvu (startupova) potpora iznosi: za fizičke osobe, obrtnike – do maksimalno 500 KM i za pravne osobe, gospodarska društva – do maksimalno 1000 KM. Za poticajnu mjeru potpore tradicionalnim i starim obrtima i djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost potpora iznosi maksimalno 500 KM. Za poticajnu mjeru potpore ženama poduzetnicama potpora iznosi: za fizičke osobe – žene obrtnice do maksimalno 550 KM, i za pravne osobe – gospodarska društva u kojima žena/žene posjeduju najmanje 51% kapitala gospodarskog društva – do maksimalno 1100 KM. U Grudama pak postižu velike uspjehe u gospodarskoj zoni i to preko stimulacije u kontekstu zemljišta koje je u potpunosti opremljeno. U smislu materijalnih troškova i financiranja samog zemljišta, početna cijena je šest maraka, s tim da je poticaj od dvije marke za onoga tko u tri godine dođe do uporabne dozvole.
Izvor:vecernji.ba