Ekonomski analitičar Igor Gavran navodi da se kao posljedica rasta cijena bilježi značajan rast prihoda u svim proračunima čime se stvara veći kapacitet i mogućnost vlasti da intervenira odgovarajućim mjerama za suzbijanje negativnih efekata po stanovništvo i gospodarstvo.
– S obzirom na to da smo dominantno ovisni o uvozu, ne možemo odmah interventno proizvesti više hrane nego što smo je proizveli u proteklom periodu. Tu je riječ o dugoročnim mjerama i da bi se spriječile slične situacije u budućnosti trebali bismo davati veću pomoć domaćoj poljoprivredi i proizvođačima, veće subvencije, smanjivati troškove i opterećenja da bi oni više proizveli i da onda manje zavisimo od inozemstva kada je riječ o hrani – naveo je Gavran za Fenu.
Karakteristika stanja globalne ekonomije je inflacija i porast cijena većine proizvoda i usluga, a ono što brine cijeli svijet su poskupljenja hrane i energenata.
– Zbog intervencija centralnih banaka u svijetu u narednom periodu se očekuje obuzdavanje inflacije, odnosno općeg rasta cijena, a intervencijama vlada za privremeno ograničavanje rasta cijena i subvencioniranja troškova građana i gospodarstva u strateškim sektorima poput troškova energenata paralelno se djeluje na cijene u određenim sektorima i grupama esencijalnih proizvoda i usluga – izjavio je Gavran.
Sve to bi, prema njegovim riječima, trebalo globalno usporiti i postepeno zaustaviti rast cijena.
– Naravno nikada ne možemo garantirati da zbog nekog drugog poremećaja nešto neće poskupiti i kasnije. Eskalacija napetosti oko Ukrajine, nešto dodatno na Bliskom istoku, nepovoljne vremenske prilike ili manji urod žitarica, sve to može ponovo izazvati privremeno poskupljenje nečega konkretnog, ali ove navedene mjere bi trebale obuzdati sadašnju inflaciju i opći trend poskupljenja većine proizvoda i usluga – kazao je Gavran.
Svjetske cijene hrane porasle su za 19,5 posto na godišnjem nivou, pokazali su podaci iz siječnja ove godine koje je objavila u četvrtak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Porastao je indeks cijena žitarica, biljnog ulja, šećera, cijena mesa, kao i mliječnih proizvoda.
– Kada je riječ o nekima od tih proizvoda koji su najviše poskupili, kao jestivo ulje ili šećer, mi imamo dovoljne kapacitete domaće proizvodnje i nije realno da nam prijeti nestašica jer imamo mogućnosti da ih proizvedemo sami. Međutim, nisu sve ulazne komponente domaće, uljarice i žitarice ne proizvodimo u dovoljnim količinama, ali mislim da je veća prijetnja u cijenama, nego što je prijetnja da dođe do nestašica – dodao je Gavran.
/HMS/