Regija Hercegovine u skorijoj bi budućnosti trebala dobiti još jedan međunarodno značajni prometni koridor – nakon autoceste na koridoru Vc, intenzivno se vrše pripreme za projekt dionice Jadransko-jonskog koridora koja će prolaziti kroz BiH, a kako doznaje Večernji list BiH, od njega će posebnu korist imati prostor jugoistočne Hercegovine, posebice Grad Čapljina te općine Stolac, Neum i Ravno.
Regionalna važnost
Nešto ranije, potvrđeno je kako je Javno poduzeće Autoceste FBiH raspisalo tender za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, odnosno dionice te autoceste Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, a pritom je potvrđeno kako procijenjena vrijednost ugovora za izradu idejnog i glavnog projekta navedene dionice iznosi šest milijuna KM bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 15. ožujka 2022. godine.
Iz JP Autoceste Federacije BiH pritom su naglasili kako je Jadransko-jonski koridor jedan je od prioritetnih infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, a također ima i veliku regionalnu važnost.
Ovaj koridor, ukupne dužine oko 1100 km, prolazi kroz sedam zemalja i kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj. Kroz BiH trebalo bi prolaziti oko 102 km buduće Jadransko-jonske autoceste počevši od čvorišta s koridorom Vc u Počitelju, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje pa sve do spojne točke s Crnom Gorom.
Jedna od prvih općina koja će biti obuhvaćena navedenom dionicom je Stolac za koju se već kaže kako će postati jedno od značajnih prometnih čvorišta, zahvaljujući, između ostaloga, i projektu brze ceste do Neuma.
Načelnik Stjepan Bošković u izjavi za Večernji list izrazio jer zadovoljstvo što je objavljen javni poziv za izradu studije utjecaja kao i glavnog projekta na Jadransko-jonskom koridoru, odnosno dionici koja će prolaziti kroz Stolac.
– Već je to usuglašeno s cijelim koridorom, tako da, ako Bog da, izradom ovoga projekta, nadam se da će se krenuti i s izvođenjem radova – naglasio je Bošković. Pritom je posebno ukazao na činjenicu da Stolac ima značajnu, a u bliskoj će budućnosti imati i još značajniju ulogu u kontekstu prometnih čvorišta, počevši od toga da kroz Stolac prolazi magistralna prometnica prema Neumu, a nije daleko ni autocesta na koridoru Vc.
– Buduće čvorište Jadransko-jonske autoceste također neće biti daleko. Istodobno, projektna dokumentacija radi se do spajanja magistralne ceste M17-3 Stolac – Neum – pojasnio je Bošković, istaknuvši činjenicu da se s ovim potezom povezuju tri općine na jugu BiH, osim Stoca, tu su i Neum i Ravno.
Izniman značaj
Jadransko-jonska autocesta, planovi su nadležnih u zemlji, prolazit će jednim svojim značajnim dijelom kroz BiH pri čemu bi se trasa autoceste kretala od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s koridorom Vc, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popovog Polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na području Aranđelovo/Nudo.
Prometnu revitalizaciju ovog dijela BiH treba promatrati i kroz prizmu činjenice da je Vlade Federacije BiH nedavno donijela odluku kojom je provedena prekategorizacije prometnice Dračevo – Hutovo – Ravno. Takav potez će imati iznimno veliki značaj u gospodarskom značaju za jugoistok Hercegovine, a napose za četiri lokalne zajednice – Grad Čapljinu te općine Stolac, Neum i Ravno.
/HMS/