Premijer Andrej Plenković, uz ministre Zdravka Marića, Tomislava Ćorića, Josipa Aladrovića i Mariju Vučković, predstavio je paket mjera koji će pomoći građanima i poduzećima u borbi s poskupljenjima energenata, vrijedan nekoliko milijardi kuna
Premijer Plenković uvodno je poručio da je jutros održan sastanak sa sindikatima, HUP-om, HPK-om i HOK-om te da su oni redom imali pozitivne reakcije na paket mjera.
Objasnio je i kako je došlo do situacije da država opet mora intervenirati: ‘Cijena plina u Europi raste iz nekoliko razloga. Nakon covid krize došlo je do veće potražnje, Rusija, koja je glavni opskrbljivač plinom i ima ograničenu proizvodnju, drugi je razlog, Norveška ne može povećati proizvodnju plina, događa se jača potražnja zbog gospodarskog oporavka, a zadnji mjeseci zime postali su najhladniji. Proizvodnja plina u Europi pada.’
Pojasnio je i da Europa uvozi 60 posto svih energetskih potreba, pri čemu se uvozi čak 90 posto plina. ‘Prosječna cijena plina za kućanstva u EU je 120 eura za kilovatsat, to je 60 puta viša cijena nego u Hrvatskoj. Cijene kod nas nisu se mijenjale jer je sustav reguliran. Da Vlada ne donosi ove mjere, struja bi od 1. travnja bila skuplja 23, a plin čak 79 posto’, rekao je Plenković.
‘Paket koji danas predstavljamo vrijedan je 4,8 milijardi kuna. Ovaj paket rađen je sustavno, u koordinaciji svih ministarstava, on je pravovremen i sveobuhvatan. Odnosi se na kućanstva, poduzeća i poljoprivredu, on je univerzalan. Ublažavamo rast cijena električne energije, HEP će podnijeti dio tereta’, naglasio je Plenković i nastavio:
‘Imamo porezna rasterećenja, socijalne naknade, jednokratne naknade za umirovljenike i potpore za poduzeća. Poseban program su potpore za poljoprivrednike i ribare.’
‘Limitiramo rast cijena struje na 9,6 posto, plin koji bi rastao 79 posto rast će najviše do 20 posto. Prosječna cijena se može kalkulirati tek na kraju veljače. Kako ćemo ublažiti rast cijena struje? Danas je prosječna cijena godišnjeg računa za struju 3400 kuna, a da ništa ne napravimo, ta cijena narasla bi na 4182 kune u godinu dana. Uz naše mjere narast će na 3725 kuna. Mjerama smo građanima uštedili 460 milijuna kuna‘, pojasnio je.
Kad je riječ o plinu, smanjenjem PDV-a na pet posto i Vladinim vaučerima doći će se do rasta cijena od samo 17 posto.
‘Potpore građanima odnose se na sve one koji koriste plin i direktna potpora im je deset lipa po kilovatsatu, odnosno 20 posto projicirane cijene. To će državu koštati oko 600 milijuna kuna, a novac za to namaknut će se prodajom slobodnih emisija stakleničkim plinovima’, rekao je.
Poduzetnici će se za vaučere prijavljivati kroz HAMAG-BICRO i potpora će im iznositi 15 lipa po kilovatu, a odnosi se na sve poduzetnike s godišnjom potrošnjom manjom od 10 gigavatsati. PDV na plin interventno se spušta s 25 na pet posto do ožujka 2023. PDV na struju pada s 25 na 13 posto (trajno) dok se PDV na hranu s 13 posto na svježe meso, jaja, voće, povrće, ulje i masti te ostale živežne namirnice spušta na pet posto. S 25 na 13 posto pada i PDV na higijenske uloške i tampone, kao i za sve ulaznice za kulturna događanja.
Najugroženiji građani dobit će i vaučere za struju i plin, a tu se misli na umirovljenike, socijalu i korisnike invalidnina. Tu mjeru koristit će nešto manje od 50.000 ljudi i koštat će 300 milijuna kuna. Svi umirovljenici dobit će i jednokratne naknade od 400 do 1200 kuna, ovisno o iznosu mirovine koji primaju.
Čak 88.000 poljoprivrednih gospodarstava dobit će potpore ukupnog iznosa 200 milijuna kuna, a pomoći će im se nabavom umjetnog gnojiva. Ribari i uzgajivači ribe dobit će potpore u iznosu od 50 milijuna kuna.
Plenković je na kraju izlaganja predstavio strukturu paketa mjera od 4,8 milijardi kuna: ‘Od toga se 2,1 milijarda kuna odnosi na porezna rasterećenja, 1,2 milijarde kuna na potpore poduzetnicima, 800 milijuna kuna za umirovljenike i socijalna davanja, 460 milijuna kuna za ograničavanje cijena struje i 250 milijuna kuna za potpore poljoprivrednicima. Znatno ublažavamo rast cijena hrane, dotičemo sve slojeve društva, paket je univerzalan i solidaran, podržat će gospodarski oporavak i imati u fokusu najugroženije skupine društva.
Izvor: Tportal.hr