Zapadne zemlje uvode oštre sankcije Rusiji nakon što je Vladimir Putin priznao dvije proruske separatističke republike.
● Američki predsjednik Joe Biden u obraćanju naciji ustvrdio je da je to početak Putinove invazije na Ukrajinu. Najavio je da će Sjedinjene Države odsjeći dijelove ruske ekonomije od međunarodnih financijskih sustava.
● Sankcije Rusiji najavila je i Europska unija. Bit će usmjerene na onemogućavanje pristupa kapitalu te financijskim tržištima i uslugama zemalja članica.
● Ruski predsjednik Vladimir Putin od parlamenta je dobio odobrenje za slanje vojske izvan granica zemlje, no ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opovrgnuo je da Rusija šalje svoje postrojbe u istočnu Ukrajinu.
● Obrambene manevre povukao je američki predsjednik Joe Biden, koji je najavio da će dio američkih vojnika koji se nalaze u Europi poslati u baltičke države – Estoniju, Latviju i Litvu.
● Američki državni tajnik Antony Blinken otkazao je susret s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom.
● Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Moskva i dalje spremna tražiti “diplomatska rješenja” sa Zapadom u vezi s Ukrajinom, ali da se o interesima Rusije i sigurnosti njenih građana ne može pregovarati.
● Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju naciji pozvao je vojne rezerviste da se jave ministarstvu obrane, ali je zasad isključio mogućnost opće mobilizacije.
Razvoj događaja pratimo uživo:
U mreži Prvog o stanju na istoku Europe
10:36
O stanju na istoku Europe razgovarali su emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji:
Tranzit plina kroz Ukrajinu na polovici ugovorenih kapaciteta
09:48
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prema Europi u srijedu je porastao, ali količine plina još uvijek su tek na polovici ugovornih obveza Gazproma prema Ukrajini, pokazuju podaci ukrajinskog operatora plinskog sustava.
Protok plina kroz stanice koje mjere dostavu iz Rusije u ponedjeljak je iznosio je 50,7 milijuna kubnih metara naspram 47,7 milijuna kubika dan ranije, navodi se na web stranici operatera ukrajinskog plinskog transportnog sustava.
Prijave za tranzit na tim točkama za utorak govorile su o mogućem blagom povećanju za 100 tisuća kubičnih metara – do 50,8 milijuna, a za danas je rezerviran kapacitet od 61 milijuna kubika.
Tranzit plina iz Rusije kroz Ukrajinu naglo je pao u siječnju, u prosjeku na polovinu ugovorenih 109 milijuna kubičnih metara dnevno. Od kraja siječnja ruski plinski koncern Gazprom je povećao isporuke, ali ih onda opet postupno smanjivao, a potom se potpuno spustio na siječanjsku razinu.
Rusija i dalje ne rezervira kapacitete plinovoda Yamal-Europa, jednog od glavnih pravaca za isporuku plina u Europu. Taj plinovod trenutno radi u “obrnutom režimu” – fizički tok plina ide iz Njemačke u Poljsku, a ne obrnutim, glavnim tokom.
Burzovne cijene plina u porastu
09:30
Burzovne cijene plina u Europi tijekom trgovanja u srijedu porasla je iznad 960 dolara za tisuću kubičnih metara, prvi put od 14. veljače, pokazuju podaci londonske burze ICE.
Cijena ožujskih futuresa na čvorištu TTF u Nizozemskoj porasla je na 960,6 dolara za 1000 kubičnih metara, ili 82 eura po megavatsatu.
Ukupno povećanje cijene plina od početka dana iznosi oko 2,8 posto.
Analitičari podsjećaju da je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz rekao kako Berlin zaustavlja certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, nakon što je Rusija priznala dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine, Donjeck i Luhansk.
I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Burbock rekla je da je “projekt Sjeverni tok 2 zamrznut”.
Cijene nafte stabilizirale su se pak na međunarodnim tržištima iznad razine od 97 dolara, u svjetlu zabrinutosti za opskrbu nakon ruskog priznanja dviju istočnoukrajinskih regija koje su pod kontrolom proruskih separatista.
Putin “otvoren za dijalog”, ali o ruskim interesima ne pregovara
08:30
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je poručio da neće pregovarati o ruskim interesima i sigurnosti svoje zemlje, ali je spreman pronaći “diplomatska rješenja” u krizi s Ukrajinom.
“Naša zemlja je uvijek otvorena za izravan i iskren dijalog radi pronalažena diplomatskih rješenja za najsloženije probleme”, rekao je Putin u televizijskom govoru u povodu “Dana branitelja domovine”.
“Međutim, ne možemo pregovarati o interesima i sigurnosti naših građana”, nastavio je Putin, koji od Zapada traži jamstva poput obećanja da Ukrajina nikada neće pristupiti NATO-u i da se NATO neće raspoređivati na ruskim granicama.
Navodeći kao prijetnje Rusiji “slabljenje sustava kontrole naoružanja” i “vojne aktivnosti NATO-a”, ruski predsjednik je još jednom rekao da Zapad nije odgovorio na ono što brine njegovu zemlju.
Ruski predsjednik je također obećao da će nastaviti razvijati sposobnosti ruskih oružanih snaga, “napredne digitalne tehnologije” i umjetnu inteligenciju kao i “hipersonično” oružje.
Rusija je posljednjih godina razvila hipersonične rakete za koje tvrdi da su “nepobjedive”. Tu se zemlju optužuje za velike kibernetičke napade i kampanje dezinformacija čija su meta njezini protivnici.
Rusija je u ponedjeljak je priznala neovisnost dvaju separatističkih regija na istoku Ukrajine, što je izazvalo strah od vojne eskalacije na pragu EU.
Bijela kuća: Ne planira se Bidenov sastanak s Putinom
08:10
Planovi za sastanak američkog predsjednika Joea Bidena s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trenutno se ne razmatraju, priopćila je Bijela kuća u utorak.
Bidenova glasnogovornica Jen Psaki rekla je da je američki predsjednik otvoren za diplomaciju i pregovore na najvišoj razini, ali sada, dok Rusija potiče ukrajinski sukob, nije pravo vrijeme, rekla je.
– Nikada nećemo potpuno odustati od diplomacije, rekla je Psaki i naglasila kako je nužno da Moskva promijeni smjer.
Proteklih dana raspravljalo se o sastanku Putina i Bidena licem u lice.
Biden je načelno pristao na sastanak, a čini se da je Kremlj bio otvoren za tu mogućnost, prema Bijeloj kući.
Rekla je da nikada nije bilo konkretnog rasporeda za drugi sastanak dvojice predsjednika – te su detalje trebali raspraviti američki tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak.
Međutim taj je susret sada otkazan.
Japan i Australija uveli sankcije Rusiji
08:15
Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode gospodarske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, nakon što su ranije istu odluku donijele Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada.
Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je japanski premijer Kishida.
– Postupci Rusije vrlo jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protivni su međunarodnom pravu. Još jednom kritiziramo ove poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima, rekao je.
– Situacija je i dalje prilično napeta i nastavit ćemo je pomno pratiti, dodao je.
Kishida je napomenuo da će detalji sankcija biti objavljeni u narednim danima.
Japanski je premijer istaknuo da Japan ima dovoljne zalihe nafte i ukapljenog plina pa kratkoročno neće biti značajnog utjecaja na opsrbu energijom.
Japan je gotovo desetinu ukapljenog plina 2021. kupio od Rusije, kao i 12 posto termalnog ugljena.
Australija će pak odmah početi uvoditi sankcije ruskim državljanima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, rekao je premijer Scott Morrison novinarima u srijedu.
– Australci se uvijek suprotstavljaju nasilnicima. Suprotstavit ćemo se Rusiji zajedno sa svim našim partnerima, poručio je Morrison, dodavši da očekuje i dodatne sankcije Rusiji te da je ovo “tek početak procesa”.
Glavni tajnik UN-a: Ruske postrojbe u Donbasu ne mogu biti “mirotvorci”
07:30
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je u utorak da ruske postrojbe u istočnoj Ukrajini ne mogu biti “mirotvorci” kako ih je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin.
– Kada postrojbe jedne zemlje uđu na teritorij druge zemlje bez njezina pristanka one nisu nepristrane mirovne snage. To uopće nisu mirovne snage, rekao je Guterres novinarima u sjedištu UN-a.
Glavni tajnik UN-a također je kazao da je Rusija narušila teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine priznanjem dvaju samoproglašenih država – “Donjecke Narodne Republike” i “Luganske Narodne Republike”.
Putin je ubrzo naredio slanje ruskih postrojbi na teritorij pod kontrolom proruskih separatista kako bi “održavali mir”. Kasnije je kazao novinarima kako nije rekao da će ruske postrojbe odmah biti tamo raspoređene.
Guterres je rekao da je “zabrinut zbog perverzije koncepta održavanja mira”.
Putin je prošloga tjedna poručio kako Rusija smatra da se provodi “genocid” nad Rusima u istočnoj Ukrajini.
Glavni tajnik UN-a odbacio je Putinovu tvrdnju.
Šef ukrajinske diplomacije: Američke sankcije Rusiji su snažne ako je to “prvi potez”
07:30
Američke sankcije protiv Rusije snažne su ako je riječ o “prvom potezu” SAD-a, ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
– Sankcije koje je predsjednik Biden danas najavio izgledaju snažno ako ih smatramo prvim potezom, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova u intervjuu za Fox News u utorak.
Dodao je da Ukrajina ne traži američke vojnike na terenu za rješavanje krize, ali je dobila obećanje od američkih dužnosnika da će joj biti isporučeno još oružja.
Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada objavili su u utorak sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih proruskih republika na istoku Ukrajine.
Europska unija je dogovorila prvi paket “bolnih” ekonomskih sankcija koje obuhvaćaju gotovo 400 pojedinaca, ruskih parlamentarnih zastupnika i pravnih osoba koji su pridonijeli ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti te nekoliko ruskih banaka koje su financirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama, dok je Njemačka zaustavila certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2.
Američki predsjednik Joe Biden je najavio prvu “tranšu sankcija” koja obuhvaća rusku banku VEB te vojnu banku, kao i suvereni dug Rusije te manji broj Putinovih suradnika.
Kanada objavila prve ekonomske sankcije Rusiji zbog priznanja separatista
07:00
Kanadski premijer Justin Trudeau predstavio je u utorak prvi krug gospodarskih sankcija Rusiji dan nakon što je Moskva priznala dvije samoproglašene proruske republike na istoku Ukrajine.
Trudeau je rekao da će njegova vlada zabraniti Kanađanima bilo kakvo poslovanje s “Luganskom Narodnom Republikom” i “Donjeckom Narodnom Republikom” te kupovinu ruskih državnih obveznica.
Kanada također uvodi sankcije članovima ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje separatističkih republika, kazao je Trudeau.
Kanadski premijer objavio je i da se uvode dodatne sankcije dvjema ruskim bankama te da će biti zabranjeno svako poslovanje s njima.
Istovremeno, Trudeau je autorizirao slanje dodatnih postrojbi u istočnu Europu.
– Danas također odobravam raspoređivanje do 460 pripadnika kanadskih oružanih snaga u sklopu operacije Reassurance. To uključuje slanje dodatnih vojnika u Latviju, kao i raspoređivanje dodatne fregate i pomorskog patrolnog zrakoplova, rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ruskim vojnicima da uđu u istočnu Ukrajinu, poručivši da su tamo poslani kako bi “očuvali mir”.
Trudeau je taj potez opisao kao “jasno narušavanje suvereniteta Ukrajine”.
– Nemojte se zavaravati. Ovo je daljnja invazija suverene države i apsolutno je neprihvatljiva, istaknuo je Trudeau, dodajući da “nije prekasno” za rusko traženje diplomatskog rješenja.
Izvor:hrt.hr