Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u »Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin« odnosno takozvanoj Černobilskoj nuklearnoj elektrani. Posljedica eksplozije je nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu Hirošimi, no i danas nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala.
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne sjeverne Bjelorusije, ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora Ukrajine te jugozapadnih prostora Rusije, čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom u sjevernim dijelovima Europe. Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5 milijuna ljudi. Zdravstveni problemi kod velikog broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban problem predstavlja kvalitetno zbrinjavanje okoliša u neposrednoj blizini nuklearne elektrane, piše Wikipedija.
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran dizajn sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja sustava. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do eksplozije. Prema posljednjem izvještaju iz 1991. godine, uzrok eksplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.
Među čimbenicima koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni djelatnici elektrane, dodaje se u članku objavljenom na Wikipediji.
Černobil je ponovo postao aktualan posljednjih dana zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
Rusija je, naime, u petak zauzela nuklearnu elektranu u Černobilu, potvrdio je ukrajinski premijer Denys Shmyhal.
Bijela kuća izvijestila je da su zaprimiljena izvješća o tome da ruski vojnici radnike elektrane drže kao taoce, piše u petak BBC.
Ali zašto bi netko želio nefunkcionalnu nuklearnu elektranu okruženu kilometrima radioaktivne zemlje?
Odgovor je geografski: Černobil se nalazi na najkraćem pravcu od Bjelorusije do Kijeva i zato je uz logičnu liniju napada ruskih snaga.
Zauzimanjem Černobila, kažu zapadni analitičari, Rusija se jednostavno koristi najkraćim pravcem za dolazak do ukrajinskog glavnog grada.
“To je najkraći put od točke A do točke B”, rekao je analitičar James Acton.
“Černobil nema nikakvu vojnu važnost”, ali je na najkraćoj ruti od Bjelorusije do Kijeva, potvrdio je bivši načelnik američkog združenog stožera Jack Keane.
Ako žele zauzeti Kijev, Černobil je dio plana, dodao je.
S obzirom na aktualnosti koje se ovih dana događaju oko Černobila zanimljivom nam se učinila jedna stara fotografija nastala u mjestu Cerno nakon nuklearne katastrofe u Černobilu.
Netko je tada, poigravajući se s putokazom za Cerno, to mjesto pretvorio u Černobil.
Ni malo lijepa fotografija, vrlo ružan čin, posebice za to doista ljupko ljubuško mjesto.
Dakle, neki vandal je tada uništio i išarao prometni znak i “pretvorio” ga u Černobil, nadamo se da Putin u svom agresivnom pohodu neće upotrijebiti nuklearno oružje i da u Europi, a posebice kod nas u BiH, nećemo imati nove Černobile.
Radio Ljubuški