Predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebali bi u utorak, 15. ožujka, prisustvovati sastanku Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET).
Kako je predviđeno zvaničnom agendom tog dvodnevnog sastanka, dio će biti posvećen stanju u Bosni i Hercegovini, a na jednoj od sesija sudjeluju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić te članovi Šefik Džaferović i Milorad Dodik, iako još uvijek o tome nema službene potvrde iz Predsjedništva BiH.
Istoj sesiji trebao bi prisustvovati i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović.
Dan prije, u ponedjeljak, 14. ožujka, kada počinje sjednica, o situaciji u BiH članovi odbora razgovarat će sa šefom Delegacije Europske unije u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johannom Sattlerom te s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom.
Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta predsjedava David McAllister koji je naglasio da u kontekstu sve brojnijih izazova, ali i prilika s kojima se suočavaju izvan Europske unije, 79 članova odbora doprinosi definiranju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.
Ovo tijelo prati provedbu te politike i nadzire potrošnju sredstava Europske unije namijenjenih za vanjsko djelovanje u svijetu te nastoji osigurati da se sporazumima između EU-a i trećih zemalja garantiraju demokratija, vladavina prava i ljudska prava.
Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu također se raspravljao o situaciji u BiH, a tijekom rasprave naglasak je stavljen na uvođenje sankcija protiv Dodika.
Većina europskih parlamentaraca izrazila je podršku za ubrzano članstvo BiH u Europskoj uniji, a evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi kazao je da od BiH očekuje reforme i ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Euopske komisije o članstvu u EU, dodajući da je to jedino što može približiti BiH Europskoj uniji.
Mnogi parlamentarci govorili su o Miloradu Dodiku i njegovom negativnom uticaju na trenutnu političku situaciju te naglasili da rastu tenzije između Federacije BiH i Republike Srpske, a bilo i onih koji su kazali da je očigledno da Dodik surađuje s Moskvom da bi destabilizirao BiH.
Europska unija do sada nije uspjela da postigne konsenzus da uvede sankcije političarima u entitetu Republika Srpska koji krše Dejtonski sporazum i ugrožavaju funkcioniranje državnih institucija BiH.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države su 5. prosinca donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Izvor:pogled.ba