Iako je i pronalazak posla u Bosni i Hercegovini priča za sebe, izazovi sa kojima se mladi susreću i nakon zaposlenja su mnogobrojni. Jedan od takvih je i rješavanje stambenog pitanja koje je za većinu životna prekretnica. Kupiti stan je, slobodno možemo reći, luksuz koji si svako ne mogu priuštiti, pogotovo sada kada cijene nekretnina svakodnevno rastu.
Bez obzira na stalno zaposlenje, rješavanje stambenog pitanja za tridesetogodišnjeg Nedima Musića iz Tuzle je pod upitnikom. Čak i uz redovna primanja, kupiti stan u bilo kojem gradu u Bosni i Hercegovini je, priča nam, nemoguće bez kreditne podrške. Iako je dulje vrijeme u potrazi, nije siguran, kaže nam, kada i kako će riješiti ovo pitanje.
„Ukoliko je osoba mojih godina zaposlena, mislim da je opet baš izazovno ukoliko sama radi i nema još nekog pored sebe da imaju dvije jake plaće pa da se podigne neki kredit da se to bezbolno vraća“, kaže.
Prosječna cijena kvadrata u novogradnji iznosi oko tri tisuće maraka, a cijene stanova u starijim zgradama ovise od lokacije. Na konačnu cijenu značajno utječe i poskupljenje građevinskog materijala koje, kažu investitori, više ne raste iz dana u dan nego iz sata u sat.
„Zadnjih pet mjeseci građevinski materijali su poskupjeli od 70% do 150%. Ako uzmemo samo beton, jedan od ključnih materijala koji nam je potreban za izgradnju, on je poskupio 40% od veljače“, ističe Azmir Husić, investitor i direktor građevinske firme.
Bez kredita je, dakle, čak i uz dvije dobre plaće, nemoguće kupiti nekretninu. Poticaji od županija i države dobro dođu, ali su minimalni. U TŽ je u pripremi odluka kojom će biti utvrđeni uvjeti raspodjele sredstava planiranih budžetom za 2022. godinu, a tiču se podrške mladima, no pitanje je da li su oni, u odnosu na poskupljenja, dostatni.
„Sastavni dio te odluke bit će subvencioniranje kamata na kredite stambenog zbrinjavanja mladih. Veoma je važno napomenuti da će taj program subvencioniranja kamata na kredite biti raspisan putem našeg javnog poziva, transparentno“, navodi Ivana Mijatović, ministrica za kulturu, sport i mlade TŽ-a (DF).
Uzevši u obzir niske plaće, nemogućnost pronalaska zaposlenja te kriterije za kreditnu sposobnost, ne treba nas čuditi što sve veći broj mladih, ali i starijih pakuju kofere i kupuju kartu u jednom pravcu. Osnovna životna pitanja u Bosni i Hercegovini su enigma koju je, čak i kada se sve kockice poslože, teško riješiti.
Bh. građani plaćali skuplje, ali kupovali više
Male plaće, visoke cijene, slab sistem podrške. Ovakvom stanju se ne nazire kraj. Cijene stanova i dalje vrtloglavo rastu. Nakon dugogodišnje stagnacije, u jeku pandemije bilježe prva povećanja.
Prosječna cijena novih stanova, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u četvrtom kvartalu prošle godine bila je 1.905 maraka po kvadratnom metru. Što je za 10,5 posto više u odnosu na isti period u 2020. godini. Za 14,3 posto više u odnosu na prosječnu cijenu prodatih stanova u cijeloj 2020. godini.
Bh. građani plaćali su skuplje, ali kupovali više. Pa je broj prodatih novih stanova krajem 2021. godine, u odnosu na kraj 2020. veći je za 42,1 posto. Ukoliko uporedimo samo posljednji kvartal 2020. i 2021, broj prodatih stanova veći je za 70 posto.
Najviše cijene kvadrata su, očekivano, u glavnom gradu naše zemlje. Pa ste tako za kupovinu stana u gradskoj jezgri Sarajeva morali izdvojiti od 3.700 do 4 i po tisuće maraka po kvadratu. Za najekskluzivnije lokacije u gradu, potrebno je i vrtoglavih 6 tisuće po kvadratu. Ništa manje nećete izdvojiti ni ako se odlučite za kupovinu stana u Banjaluci. Agenti za nekretnine kažu da kupci, bez obzira na cijenu, i dalje najviše biraju novogradnju, a glavni faktori koji utiču na izbor stana pored lokacije su i spratnost i parking. Cijena kvadrata u Mostaru i Bihaću je dosta povoljnija, a najjeftinije nekretnine u našoj zemlji tijekom prošle godine bile su u Bugojnu, Trebinju, ali i Brčko Distriktu, do 2 tisuće maraka.
Sve veći broj Sarajlija, zbog povoljnijih cijena odlučuje se za kupovinu stana na drugoj strani entitetske linije, u Istočnom Sarajevu. Cijena kvadrata polovnih stanova van centra grada, starije gradnje, iznosi oko 1.400 maraka. Cijena u novogradnji je između 1.600 i 2 tisuće maraka.
Cijene stanova rastu u cijeloj regiji
Povećanje cijena stanova zabilježeno je i u zemljama regiona. I do 30 posto u odnosu na raniji period. Prosječna cijena kvadrata tokom prošle godine u Beogradu bila je 3.417 eura, u Podgorici 1.234 eura, u Zagrebu 1.886, a u Ljubljani iznad 3 tisuće eura.
Cijene su skočile najviše zbog poskupljenja građevinskog materijala, ali i zbog ulaganja u nekretnine. Time je povećana potražnja, a samim tim i cijene.
Dakle, kupovina stana je povećana i zbog sigurnog vida štednje. Ti stanovi se obično iznajmljuju mladima koji ne mogu do vlastitog stana često su jedini način do doma.
Sarajevo najjeftiniji grad u Europi za izajmljivanje nekretnina
Interesantno je jedno istraživanje britanske agencije za nekretnine, koje je pokazalo da je upravo Sarajevo najjeftiniji grad u Europi za izajmljivanje nekretnina. Istraživanje, provedeno u 38 europskih zemalja pokazalo je da je za iznajmljivanje nekretnine u glavnom gradu BiH potrebno izdvojiti oko 530 maraka mjesečno, dok je za iznajmljivanje nekretnine u Atini potrebno oko 855 maraka. Glavni grad Crne Gore drugi je najjeftiniji europski grad za iznajmljivanje prostora. Za jednosobni stan u centru u prosjeku je potrebno platiti oko 650 maraka. Naravno, to što smo povoljniji od europskih gradova, nije velika utjeha za građane sa bh. primanjima. A koliko dugo će cijene nekretnina u BiH ostati ovakve, nije poznato. Upućeni se slažu da se trendu rasta još ne nazire kraj, piše FTV.
Izvor:FTV