Već je dobro poznato da su Hrvati u prosjeku najdeblji narod u Europi. Debljina je i jedan od naših najvećih zdravstvenih problema koji sa sobom nosi niz ozbiljnih fizičkih i mentalnih komplikacija. Kako debljina utječe na osobnost čovjeka, bila je glavna tema konferencije “Hrvatski dan debljine”….
Hana se od malena bori s težinom, ali i stigmom koju ona nosi.
– S hranom sam rješavala svoje probleme i to s nezdravom prehranom najviše. 2018. sam došla na 155 kilograma, kaže Hana Božičević.
I to je bio trenutak u kojem je dotaknula dno i počela s promjenama.
– Izgubila sam 65 kilograma za oko godinu dana, dodaje Hana.
Debljina napada sve organske sustave u tijelu.
– Uključujući šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, dislipidemiju, kardiovaskularne bolesti, pa čak i karcinomi su puno češći kod osoba koje su preuhranjene i pretile. Debljina nije estetika, debljina je bolest koju treba liječiti. Nema zdravih pretilih osoba, ističe izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.
Bolest koja je povezana i s psihijatrijskim poremećajima.
– Od shizofrenije, depresivnih poremećaja, anskioznih poremećaja povezano je s uzimanjem hrane, rekao je prof. dr. sc. Ante Bagarić, Klinika za psihijatriju Vrapče.
Hrvatska nosi neslavnu titulu – najdeblji smo narod u Europi.
– 23% naše populacije je debelo, da je otprilike 65% naše populacije prekomjerno teško znači imamo ozbiljan problem, kaže prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
Ozbiljan je problem i kod djece, njih 35% je debelo. Roditelji su ključna karika u prepoznavanju te bolesti kod djece. No ta je karika veoma slaba.
– Kad dođemo do samoga problema debljine čak 90% roditelja, nešto preko 90%, ne primjećuje da njihovo dijete ima taj problem, objašnjava izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja HZJZ-a.
Problem s kojim se treba suočiti od najranije dobi. Presudno je mijenjati životne navike – od hrane do tjelesne aktivnosti.
Izvor:hrt.hr