Za BiH, njezine brojne infrastrukturne, ali i druge projekte od iznimne je važnosti potpora europskih financijskih institucija, a među njima i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja se pokazala kao jedan od najsnažnijih saveznika BiH na njezinom putu obnove i unaprjeđenja različitih sektora gospodarstva, piše Večernji list BiH.

A u tom kontekstu valja navesti kako je komunikacija između vlasti u BiH i ove banke, i pored političke krize koja traje već godinu dana, aktualizirana i intenzivirana. A EBRD, baš kao i Europska investicijska banka u ovom turbulentnome vremenu krize ostaju značajan partner BiH, njezinim institucijama, ali i gospodarstvenicima kada je riječ o realizaciji za domaću ekonomiju značajnih projekata.

Da je tomu tako, svjedoče i nedavne informacije prema kojima se s Europskom bankom za obnovu i razvoj ugovara zajam od 350 milijuna eura, a koji će biti iskorišten za realizaciju za Federaciju, ali i državu, strateški važnoga dijela autoceste od Mostara do Konjica.

Financiranje autoceste Ovim će se novcem tako financirati izgradnja autoceste od Ovčara do Mostara jug na koridoru Vc te će biti podijeljen na dionice Ovčari – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug. Dionica od Ovčara do dijela Mostar sjever sastoji se od tri dijela i uključuje Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i tunel Prenj – Mostar sjever, u ukupnoj dužini oko 35 kilometara.

Planirano je da bude financirana ovim kreditnim sredstvima osiguranim iz EBRD-a, ali i sredstvima Europske investicijske banke. A važnost navedene financijske institucije vidljiva je i u pogledu potpore gospodarstvenicima iz privatnoga sektora.

Naime, EBRD i Europska unija (EU) uspješno provode projekt “Program za povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u BiH”. Preko kredita i grantova, program potpore pomaže malim i srednjim poduzećima (MSP) u BiH da povećaju svoju sposobnost trgovine s EU klijentima, kao i unutar svojih domaćih tržišta, tako što olakšava investicije u ciljane projekte.

Tijekom 2021. godine preko programa financiran je 191 projekt, a ukupna vrijednost investicija je više od 30 milijuna eura, a ono što je posebno važno jet činjenica da najviše financiranih projekata dolazi iz sektora proizvodnje i to čak 100, čija je ukupna vrijednost nešto više od 20 milijuna eura.

Perspektiva članstva u EU podrazumijeva mnoštvo mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu, posebno za mala i srednja poduzeća u zemlji. Međutim, daljnje usvajanje pravne stečevine EU uključivat će značajne izmjene propisa, zbog čega će usklađenost s novim standardima za poduzeća predstavljati veliki investicijski teret.

Program potpore konkurentnosti MSP-ova u Bosni i Hercegovini razvijen je posebno kako bi pomogao MSP-ima u privatnom vlasništvu da ispune nove propise i razumiju zahtjeve za poboljšanjima u području zaštite okoliša, profesionalnog zdravlja i sigurnosti te kvalitete i sigurnosti proizvoda. Pomoć iz drugih izvora Inače, i Europska investicijska banka nedavno je najavila kako će samo ove godine u BiH plasirati 400 milijuna eura za četiri projekta koja se odnose na zdravstveni sektor, rekonstrukciju željeznica i jedne dionice na koridoru Vc u Republici Srpskoj te projekt vjetroelektrane na Vlašiću u Federaciji BiH.

Osim navedene dvije banke, ekonomskim tokovima u BiH pomaže i Europska unija iz svojih različitih fondova, a jedan od njih je projekt “EU4Business” koji zajednički financiraju Europska unija (15 milijuna eura) i Savezna Republika Njemačka (1,1 milijun eura).

Na njega se naslanja projekt “EU4BusinessRecovery” koji ima za cilj smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička poduzeća, mikro, mala i srednja poduzeća (MMSP) u metalnom i drvnom sektoru te sektoru tekstila, odjeće i obuće kao i na poduzetnike i poljoprivrednike.

Uz financijsku potporu EU-a (13 mil. eura) i Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (700 tisuća eura) projekt zajednički provode Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Međunarodna organizacija rada (ILO) i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Izvor:vecernji.ba