Femicid je najekstremnija forma nasilja prema ženama, a nasilje prema ženama je vrlo rasprostranjeno u BiH, kazala je u intervjuu za Dnevni list Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
Ta je nevladina organizacija nedavno provela analizu prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u BiH, a rezultati pokazuju da je na ovom kompleksnom društvenom problemu potrebno konstantno raditi i pronaliziti riješenja. Pimjerice, Braithwaite navodi da bi inkriminacija femicida kao posebnog krivičnog djela bila vrlo dobar korak, ali napominje i kako unaprijeđenje položaja žena nije pitanje jednog sektora, već cijelog društva…
U kojoj mjeri je femicid danas prisutan u Bosni i Hercegovini?
-U BiH, kao ni u drugim državama u regiji, ne vodi se statistika koja bi pokazala koliko je femicid rasprostranjen. Najprije, razlog je što femicid nije posebno krivično djelo, već se ubojstvo žene kvalificira kao neko od inkrimiranih oblika ubojstava. O broju ubijenih žena najčešće se informiramo iz medija, odnosno, ženske organizacije civilnog društva prate medije i alarmiraju javnost o ovoj pojavi. Međutim, istraživanja nam pokazuju da je nasilje prema ženama veoma rasprostranjeno u BiH, a femicid je najekstremnija forma nasilja prema ženama.
Je li adekvatno i dovoljno procesuiran femicid u BiH?
-Naše istraživanje je pokazalo da je u periodu od 2017. godine do polovine 2021. godine pred sudovima u BiH procesuirano i pravosnažno okončano 34 predmeta koja se mogu kvalificirati kao femicid ili pokušaj femicida. U pitanju su najteža krivična djela, pa su učinioci osuđeni na kazne zatvora. Kada je u pitanju adekvatnost procesuiranja, to je veoma kompleksno pitanje. Na primjer, istraživanje je pokazalo da su postupci pred sudovima u BiH u većini slučajeva bili efikasni, s izuzetkom nekoliko slučajeva. S druge strane, u nekim presudama su prisutni rodni stereotipi i predrasude, što se posebno vidi prilikom utvrđivanja olakšavajućih i otežavajućih okolnosti. Svakako je da su i suci i sutkinje dio bh društva, u kojem su prisutni rodni stereotipi, na primjer, šta je prihvatljivo ponašanje za muškarce a šta za žene, kako se cijeni ljubomora, kako se određuju prema nevjerstvu i slično. Ali to je ujedno i prostor u kojem treba raditi, s kompletnim pravosuđem, uključujući i tužitelje i tužiteljice, na šta su nam i suci skrenuli pažnju.
Što je rješenje po Vašem mišljenju? Je li to inkriminacija femicida kao posebnog krivičnog djela?
-Mislim da bi inkriminacija femicida kao posebnog krivičnog djela bila veoma dobar korak. Međutim, ovo pitanje je moguće urediti i propisivanjem težeg (kvalificiranog) oblika ubojstva, ukoliko pravni profesionalci smatraju da je to rešenje koje je više u duhu BiH pravnog sistema. Smatram da je bitno da se femicid nekako odvoji od tzv. običnih ubojstava, imajući u vidu da je ovo specifična forma ubojstva, da je usmjerena prema ženama zato što su žene, odnosno, pod uticajem nejednakih odnosa moći u društvu između muškaraca i žena, vjekovne diskriminacije žena i uopćeno, njihovog lošijeg položaja u privatnoj i javnoj sferi.
Kako unaprijediti položaj žene u BiH i eliminirati predrasude?
-Na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora. Unaprijeđenje položaja žena nije pitanje jednog sektora, već je pitanje cijelog društva. Potrebno je početi na najranijem uzrastu, u osnovnoj školi ili čak i ranije. Obrazovni sistem igra vrlo veliku ulogu, to je način da utičemo i na dječake i djevojčice. Pored toga, važni su mediji i način na koji izvešćuju. Tu ima mnogo mjesta za poboljšanje i za slanje pozitivne slike o ženama, njihovim sposobnostima, znanjima i vještinama. Jednak tretman žena i muskaraca na tržistu rada i ekonomsko osnaživanje žena su također od ključnog značaja. Također je vrlo važno da sve državne institucije budu osviještene, da zaposleni prolaze različite obuke o razbijanju stereotipa, o ravnopravnosti žena i muškaraca i slično. Samo ukoliko se cijelo društvo angažira, svako u svom privatnom i poslovnom kapacitetu, uz osiguravanje efikasnog rada državnih institucija ukoliko su prava prekršena, možemo da računamo da će se položaj žena unaprijediti, odnosno, da će se rodne predrasude i stereortipi smanjiti.
Koliko iznosi naknada štete za oštećene u femicidu u uređenim europskim zemljama?
-Trenutno ne raspolažem tim podacima. U našem istraživanju smo zaključili da bi bilo vrlo značajno za oštećene ako bi se o imovinskopravnim zahtjevima odlučivalo u okviru krivičnog postupka. Međutim, u istraživanju se nismo bavili visinom dosuđenih odšteta s obzirom da ni u jednom slučaju koji je bio predmet našeg istraživanja o odšteti nije odlučivano u krivičnom postupku. U svakom slučaju, naknada štete je usko vezana za okolnosti predmeta i trebalo bi da bude vrlo visoka jer je u slučajevima femicida i pokušaja femicida gubitak najveći i najteži mogući.
Autor: D.Lukić / Dnevni.ba