Prosječna plaća u BiH prešla je „granicu snova“ od 1.000 KM, ali u zao trenutak: u vrijeme enormnih poskupljenja, kada tisuču vrijedi mnogo manje nego prije samo nekoliko mjeseci. Ali, većina radnika zarađuje znatno manje od prosjeka.
Prosječna plaća je, kako odavno upozoravaju i analitičari i sindikalci, prilično problematična kategorija. Ona se izračunava kao aritmetička sredina zbroj svih zarada, podijeljen brojem onih koji zarađuju. U društvima sa izraženom nejednakošću, poput BiH, izrazito visoke zarade nekolicine povlaštenih „dižu prosjek“, dok većina radi za siću.
Koliko je prosječna plaća statistička varka objašnjava za Srpsku info Faruk Hadžić, stručnjak za makroekonomiju.
– Recimo, ako nas dvadesetak imamo, u prosjeku, plaću od 1.000 KM, šta će se desiti ako u tu našu grupu dođe Bill Gates? U tom slučaju, u naš prosjek bi ušle i njegove milijarde dolara. Znači li to da smo svi sada milijunaši? Jasno da ne, iako će prosječna plaća naše grupe, u takvom slučaju, biti milijunska – objasnio je Hadžić za portal Nomad.
Bill Gates, doduše, ne živi u BiH, ali u BiH žive i masne plaće zarađuju političari, bankari i drugi „teškaši“, koji sa svojim zaradama ulaze u prosjek.
Tako je u Federaciji BiH prosječna plaća 1.045 KM, ali Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH upozorava da taj statistički podatak ne odražava realnost.
– U taj prosjek ulaze i funkcioneri i financijski sektor, gdje imate plaće od 15.000 KM, kao i stotine tisuća radnika koji rade za minimalac, ili za tek nešto veću plaću od minimalne – objašnjava Lejla Čaušević Sućeska za Srpskainfo.
U Federaciji BiH, dodaje ona, oko 65 posto radnika prima „službenu“ plaću od 600 do 700 KM.
– Ako tome dodate i 100 ili 200 KM koje se isplaćuju u koverti, na crno, jasno je da to ne može pokriti ni polovinu minimalnih životnih troškova – navodi sugovornica.
U Republici Srpskoj prosječna plaća je 1.004 KM. U Savezu sindikata RS, međutim, podsjećaju da je krajem prošle godine od ukupno 270.000 radnika u Srpskoj njih čak 125.000 radilo za plaće od 600 KM ili manje od toga.
– Istovremeno, u godini korone, poslodavci su ostvarili dobit od 1,9 milijardi maraka. Procjenjuje se da će ta dobit ove godine biti za 20 posto veća, dakle preći će brojku od dvije milijarde – navodi Goran Stanković, generalni tajnik Saveza sindikata RS.
Dodaje da su plaće porasle, ali neznatno, a tome je doprinijelo povećanje minimalca sa 540 na 590 KM i povišice budžetskim korisnicima od dva do pet posto. Sve to je, naravno, jedno veliko ništa u odnosu na rast troškova života.
– Danas u Srpskoj velika većina zaposlenih u trgovini, građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, te uslužnom sektoru i ugostiteljstvu zarađuje oko 700 KM mjesečno – kaže Stanković za Srpskainfo.
Usprkos katastrofalnom rastu cijena, plaće se ne povećavaju, a ne mijenja se ni poreznaa politika.
– U ovakvoj situaciji, mi i dalje imamo porez na dobit od samo 10 posto i on je isti za sve: i za male poduzetnike, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, i za poslodavce koji zgrću milijune. To nema nigdje na svijetu – kaže Stanković.
Kada sindikati „pritisnu“ poslodavce zahtjevima za povećanje plaća, dobiju uvijek isti odgovor.
– Kažu nam, mi smo poslove već ugovorili, ne možemo sada povećavati troškove. Kako onda mogu povećavati troškove za gorivo, a štediti samo na radnicima – pita Stanković i dodaje da u europskim zemljama nije tako.
Da smo daleko od Europe svjedoči i studija „Nejednakost u BiH – Od punih sefova do praznih džepova“, koji su objavili istraživački centar „Gea“ i Fondacija „Fridrih Ebert“ u BiH.
Autori ove studije, Ognjen Đukić i Nikolina Obradović, još 2016. su upozoravali na dramatičan rast socijalne nejednakosti u postdejtonskoj BiH, koja je, kako navode, „ostala nezabilježena u statističkim podacima“.
Iz analize poreznih podataka Republike Srpske, još tada je bilo jasno da najbogatije i najsiromašnije djeli prava socijalna provalija.
Kako se navodi u toj studiji, jedan postotak najbolje plaćenih u Srpskoj, koji su još u to vrijeme imali prosječne prihode veće od 3.000 KM mjesečno, zaradili su koliko i skoro polovina običnih smrtnika u Srpskoj.
Ta je razlika u službenim statistikama, koje uzimaju u obzir samo aritmetički prosjek, ostala skrivena.
Podsjećamo da je ova studija rađena u „sretnija vremena“, prije covid krize i krize uzrokovane ratom u Ukrajini. Danas, kada cijene vrtoglavo rastu, a zarade većine stanovništva su „zakucane“ na brojci od oko 350 eura, nejednakost je, tvrde analitičari, još izraženija.
Pozivajući se na službene podatke Poreznee uprave RS, autori studije „Nejednakost u BiH – Od punih sefova do praznih džepova“ iz 2016. godine, navode frapantnu razliku u prihodima, koja je još u to vrijeme postojala u RS.
– Najbogatija 23 lica u RS zaradila su jednako koliko i 23 posto, ili skoro četvrtina, ukupnog broja svih poreznih obveznika – navode autori.
Dodaju da je u takvoj situaciji teško govoriti o prosječnoj plaći kao relevantnom pokazatelju.
Izvor:srpska.info