O utjecaju ukrajinsko-ruskog rata na Balkan i izborima u BiH te promjenama izbornog zakona u Jutarnjem kolegiju emisije “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u govorili su Željana Zovko i Milan Sitarski.
Bosnu i Hercegovinu najesen očekuju novi izbori, sa ili bez novog izbornog zakona. Europski i američki posrednici pokušali su postići kompromis s Hrvatima i Bošnjacima.
Premijer Andrej Plenković je na protekloj sjednici Europskog vijeća ishodio zaključke da do promjene izbornog zakona treba doći i da se treba učiniti posljednji korak kako bi se izbori održali prema izbornom zakonu, koji je prilagođen presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova, podsjetila je zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko te dodala da izjave Bakira Izetbegovića nisu na tom tragu.
Odustaje se od napora europske i američke administracije i ne želi se ići u taj posljednji korak prema pregovorima. Ja još uvijek gajim nadu da postoji volja i snage od strane bošnjačkih partnera u Federaciji BiH da se organizira posljednji susret, kaže Zovko.
Putem Skype veze javio se i Milan Sitarski, neovisni analitičar i član stručnog tima Instituta za društveno-politička pitanja u Mostaru, te prokomentirao okolnosti rata u Ukrajini i europske sankcije prema Moskvi.
Sitarski: Putin može ići jako daleko
Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je zasigurno u interesu destabilizacija Europe, a najpogodnije područje za to mu je zapadni Balkan.
Čini mi se da je u ovih skoro dva mjeseca rata došlo do privremenog otriježnjenja mnogih domaćih aktera koji su se ponašali nesukladno ustavu Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je imao pokušaj prilagođavanja novonastaloj situaciji kad je shvatio da će Rusija na području cijele Europe biti tretirana kao prijeteći faktor, te da savezništvo s njom može samo štetiti onome tko ga prakticira. Ne znam hoće li on ostati pri tom pomirljivom stavu, kaže Sitarski za HRT.
Postoji mogućnost da Putin na Europu odluči djelovati preko Aleksandra Vučića u Srbiji, no smatra kako bilo kakav pokušaj utjecaja neće imati velikog učinka u Bosni i Hercegovini, kao ni na ostatku Balkana.
S obzirom na to da se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti oko izbornog zakona, Dodik je na neki način postao “saveznik iz nužde” Hrvatima.
Zovko napominje da su kroz zadnjih 25 godina Hrvati u BiH potisnuti kako bi postali manjina te izgubili sve ono što su stekli Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom.
To je otežalo njihov položaj, na svakom koraku imate jedan veliki lobi koji apsolutno vraća čitavu retoriku na stanje rata, jedino im kriza odgovara da zadaju taj zadnji udarac za Hrvate te da dovedu Federaciju na istu razinu na kojoj je Republika Srpska – dva entiteta koji će polako razdvojiti Bosnu i Hercegovinu. To je veliki uteg. Postoji stanje “zamrznutog mira” gdje ustav nije riješen, a ne zna se tko će izdržati u toj igri i kakav će biti krajnji ishod. U ovom trenutku Dodiku odgovara da se Hrvati bore s Bošnjacima na međunarodnoj sceni, rekla je Zovko.
U Federaciji BiH, kaže Sitarski, postoji građanska komponenta koja se stalno prešućuje.
I na državnoj i na federalnoj razini, a to su zastupnički domovi koji se biraju po načelu jedan čovjek, jedan glas. Nitko ne negira da to tako treba biti, ni Dodik. S druge strane, postoji druga vrsta organa vlasti, ona namijenjena predstavljanju konstitutivnih sastavnica. To dvojstvo organa tijela vlasti koje postoji u BiH, kao i u svakoj federaciji na planeti, se prešućuje.
Postoji tendencija da se hrvatsko zalaganje za federalizam predstavlja kao separatizam, a negira se činjenica da nitko ne osporava postojanje zastupničkih domova. Praktički su separatizam i unitarizam u BiH u nekoj vrsti funkcionalne simbioze koja vodi produbljenju dvoentitetske podjele, i dovodi do potpune disfunkcionalnosti Bosne i Hercegovine, zaključuje Sitarski.
Izvor. Jabuka.tv