Stalna i sve veća poskupljenja osnovnih životnih namirnica i energenata dovela su do toga da je ambijent u kojem žive građani u Bosni i Hercegovini odavno ispod svakog prosjeka.
260 tisuća radnika u Federaciji žive s mjesečnim primanjima manjim od 650 maraka.
Već odavno minimalna plaća od 543 marke, a onda i prosječna od tisuću maraka nisu dovoljne ni za osnovne potrepštine, budući da nam je posljednja potrošačka korpa iz ožujka, dosegla cifru od gotovo dvije i po tisuće maraka.
Plaće ne prate poskupljenja, ali je Vlada Federacije predložila novi zakon o minimalnoj plaći kojim bi se plata povećala s 543 marke na 722.
No, ovaj zakon, kako su zaključili poslodavci, u koliziji je sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenom osiguranju te zakonima o doprinosima i porezu na dohodak, pa ga je neophodno korigirati.
ADNAN SMAILBEGOVIĆ, Udruženje poslodavaca Federacije BiH
“Dogovor je da u narednih 10 dana sindikat i poslodavci sjednu i da pokušamo usuglasiti te zakone, da bar raspravimoi da onda u naredne dva tri tjedna najviše zakažemo sjednicu ESV, gdje bi razgovaralii o svim tim zakonima u jednom paketu”.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži izmjenu uredbe o izračunavanju i metodologiji usklađivanja najniže plaće u Federaciji kako bi je mogli uskladiti sa indeksom rasta cijena. Osnovne zamjerke sindikata na ovaj zakon, između ostalog, odnose se na činjenicu da je institut usklađivanja plata ostao promjenljiv. Smatraju da je 1. siječnja 2023. godine dalek rok za primjenu zakona o minimalnoj plaći, budući da nas čeka, kako su rekli, galopirajuća inflacija.
MEVLUDIN BEKTIĆ, Savez samostalnih
“Što će značiti 722 marke, to zaista ne znamo, ni kolika će biti kupovna moć. Ona će ona biti nominalno veća, ova će plata biti nedostatna jer znamo što inflacija može učiniti, a deset mjeseci nas čeka ova kriza sa kompletnim ovim energetskim sektorom”.
Minimalna plaća se može povećati samo ako se smanji fiskalno opterećenje na rad – što je najveći problem domaćeg fiskalnog sistema i razlog niskih plaća, visoke nezaposlenosti i odlaska radnika, poručuju ekonomisti. Naglašavaju da u narednom periodu plaće neće značajnije rasti jer svijet ulazi u takozvano stanje stagflacije.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista
“U slučaju nepovećanja plaća u privatnom sektoru oni su daleko spremniji da traže posao negdje drugo. To je problem za naše kompanije i vraćam se na tu stagflaciju i ovo može biti veliki problem za privatan sektor u našoj zemlji, razumijevajući da smo imali problema sa našim izvoznicima i generalno da naše kompanije imaju problema sa uvozom materijala”.
Politički analitičari poručuju da nije ni čudo što smo sve siromašniji kada se političari umjesto interesima građana, godinama bave samo prepucavanjima i optuživanjima.
TANJA TOPIĆ
“Oni su godine i godine našeg života potrošili na političkim prepucavanjima, upravo na proizvodnji straha jedni od drugih, a da je izostao konkretan plan koji će doprinijeti blagostanju životnog standarda”.
Bosna i Hercegovina se od visoke inflacije može zaštititi oslobađanjem gospodarstva od poreza, omogućavanjem više uvoza sirovine i materijala za kompanije, te osiguranjem socijalnih programa što bi zaštitilo barem 20 posto populacije.
Izvor: Pogled.ba