Posljednjih dana u medijima slušamo o slavnoj i časnoj Armiji R BiH, o jedinoj vojsci čiji pripadnici nisu počinili nikakve zločine, planirali ni provodili etničko čišćenje. Među mnogobrojnim primjerima koji pobijaju svaku od navedenih teza su i događaji u selu Višnjica Gaj u Kiseljaku, u kojemu je prije 29 godina Armija R BiH ubila 14- godišnjeg Gorana Drmača.
Ubijen je snajperom dok se igrao ispred djedove kuće. Goranov brat Dražen rodio se godinu dana poslije njegove smrti. Iako brata nije imao priliku ni upoznati, godišnjica njegove smrti za njega je težak dan. „Teško jer sam cijeli svoj život gledao roditelje koji su izgubili dijete, mojeg brata kojeg nisam imao priliku ni upoznati“, kaže Dražen za portal Artinfo.ba.
Pored njegova brata Gorana u Višnjica Gaju istog dana stradavaju još četiri hrvatske žrtve. „Nema tih riječi kojima možemo našim poginulim braniteljima zahvaliti za njihovu žrtvu, jer dali su ono najvrijednije za naš ostanak na ovim prostorima. Naša borba, nas Hrvata, još traje, za jednakopravnost ali i istinu. Još uvijek nas boli nepravda jer još se ne zna ni tko je ubio dijete od 14 godina“, kaže Nevenka Pravdić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, podružnice Kiseljak.
Zbog događaja koje opisuju sudionici Domovinskog rata u Kiseljaku, 18. travnja 1993. godine pamti se kao dan početka otvorene agresije Armije R BiH na Kiseljak i borbe za goli opstanak, ne samo hrvatskog puka Kiseljaka već i Hrvata iz brojnih drugih srednjobosanskih općina koji su nakon progona sa svojih ognjišta utočište pronašli u Kiseljaku. Bošnjačka Armija R BiH tog je dana krenula s opsežnom akcijom presijecanja teritorija općine radi lakšeg zauzimanja Kiseljaka. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović.
U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.”Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice”, pisao je svojim podređenim general Armije R BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije R BiH “Jasikovica”, a činili su ga pripadnici iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci, nacionalno mješovitih naselja u župi Gromiljak, do Ostružnice u općini Fojnica. „Tog vremena se sjećam po zajedništvu našeg naroda, znali smo šta nam se sprema i nismo dopustili da se to dogodi, ostali smo ovdje uz velike žrtve“, kaže Mirko Rašo, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Kiseljaka.
Predvodeći molitvu za duše poginulih civila i branitelja ispred Spomen obilježja u Višnjica Gaju, gromiljački župnik don Ilija Karlović istaknuo je kako je puno simbolike u njihovu stradavanju u uskrsno vrijeme, vrijeme u kojemu je Isus podnio žrtvu za spas čovječanstva. „I naši su branitelji svojom žrtvom pokazali da nema veće ljubavi od one kada život date za svoj narod.
Oni su svoje živote dali da bi mi ovdje ostali i mogli slobodno živjeti“, kazao je ovom prilikom Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak.
Žrtvama stradalim na Mali Uskrs 1993. godine danas su se poklonili članovi njihovih obitelji, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, hrvatski politički predstavnici kao i pripadnici Oružanih snaga BiH.
/HMS/