Posljednjih je tjedana u 169 djece u 11 zemalja svijeta otkriven nepoznat zabrinjavajući soj akutnog hepatitisa (upale jetre), a najmanje jedno dijete umrlo je od posljedica misteriozne bolesti, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Evo što se zna dosad.
Gdje su slučajevi otkriveni?
Prvih pet slučajeva uočili su 31. ožujka u Škotskoj “kliničari, shvativši da je riječ o nečemu neuobičajenom”, rekla je Meera Chand, ravnateljica Odjela za kliničke i nove infekcije u britanskoj Zdravstvenoj sigurnosnoj agenciji.
U oboljele djece nije evidentiran nijedan od pet dosad poznatih virusa hepatitisa – A, B, C, D i E, rekla je Chand u ponedjeljak u sklopu hitne prezentacije održane na Europskome kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti.
Takvi su slučajevi vrlo rijetki. Naime, škotski su liječnici najčešće u jednoj godini uočili četiri do pet neuobičajenih slučajeva hepatitisa, rekla je Chand.
Ujedinjeno Kraljevstvo je od tada prijavilo ukupno 114 slučajeva, objavio je WHO u ažuriranim podacima tijekom vikenda.
Sljedeći najveći broj slučajeva – 13, evidentiran je u Španjolskoj, a slijede Izrael s 12 slučajeva i Sjedinjene Države s devet, dok je manji broj zabilježen i u Danskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Italiji, Norveškoj, Francuskoj, Rumunjskoj i Belgiji.
Tko obolijeva od infekcije?
Neobjašnjiva vrsta hepatitisa uočena je u djece u dobi od mjesec dana do 16 godina, no većina slučajeva je evidentirana u mlađih od 10 godina, osobito među mlađima od pet godina. Važno je istaknuti da je velika većina djece prije bila zdrava.
Prije nego što su u djece uočeni znakovi teškog hepatitisa, pojavili su se simptomi poput žutice, proljeva, povraćanja i bolova u trbuhu.
Maria Buti, patologinja iz Barcelone i predsjednica Europske udruge za proučavanje jetre (EASL), rekla je da “najveći problem predstavlja težina soja”.
Sedamnaestero djece ili 10 posto od 169 prepoznatih slučajeva, oboljelo je od tako teškog oblika hepatitisa da im je bila potrebna transplantacija jetre, rekla je za AFP.
Aikaterini Mougkou, stručnjakinja za antimikrobnu rezistenciju u Europskome centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), potvrdila je da su prijavljeni slučajevi “doista zabrinjavajući”.
Nije poznato je li oboljelo još djece koja su imala blaže oblike bolesti, jednostavno zato što se nije uspjelo ući u trag simptomima, rekla je.
“S obzirom na to da ne znamo uzrok, ne znamo ni put prijenosa niti kako spriječiti zarazu i kako bolest liječiti”, kazala je Mougkou.
Što su liječnici i znanstvenici isključili?
Hepatitis je upala jetre i općenito je bolest rijetka u zdrave djece.
Po mišljenju stručnjaka, čini se da nema nikakve uobičajene izloženosti koja bi povezivala pacijente, a WHO je isključio međunarodna putovanja kao poveznicu i potencijalni faktor obolijevanja.
Chand je rekla da se bolest ne može povezati ni s paracetamolom, koji, u slučaju predoziranja može prouzročiti zatajenje jetre.
Znanstvenici su isključili i bilo kakvu povezanost bolesti s cjepivima protiv covida-19, budući da većina djece nije bila dovoljno stara da bi primila cjepivo.
Koja je glavna hipoteza?
Adenovirusi – uobičajeni virusi koji uzrokuju niz bolesti poput prehlade, bronhitisa i proljeva, ali uglavnom ne rezultiraju teškim bolestima, otkriveni su u 74 slučaja, priopćio je WHO.
Chand je rekla da je adenovirus pronađen u 75 posto pacijenata u Velikoj Britaniji.
Iznijela je i “glavnu hipotezu” po kojoj se radi o kombinaciji uobičajenog adenovirusa i nekog drugog čimbenika koji bolest čini težom.
Jedna je mogućnost, smatraju stručnjaci, da sasvim mala djeca u svojim ‘formativnim godinama’ zbog pandemijskih mjera, poput nošenja maski i opetovanih lockdowna, u posljednje dvije godine nisu izgradila imunitet na ove adenoviruse i nisu bila izložena uobičajenim virusnim infekcijama.
Stopa zaraze adenovirusima u Ujedinjenom Kraljevstvu pala je tijekom ranih faza pandemije, no porasla je daleko iznad prethodnih razina otkako su mjere ukinute, istaknula je Chand.
“Neočekivan porast” broja slučajeva adenovirusa nedavno je zabilježen i u nekoliko drugih zemalja, među kojima su Irska i Nizozemska, priopćio je WHO.
Drugi mogući uzrok pojave nepoznatog soja hepatitisa mogao bi biti kombinacija adenovirusa i covida ili povezanost s ranijom zarazom covidom, smatra Chand.
Devetnaest od 169 djece koja su oboljela od neuobičajenog soja hepatitisa imalo je i covid i adenovirus, dok je njih 20 imalo samo covid.
Svi su stručnjaci istaknuli da je za dodatna istraživanja potrebno više vremena, no Buti vjeruje da bi se rezultati mogli očekivati već u roku od mjesec dana.
Što se može poduzeti?
Buti je rekla da su, s obzirom na to da je adenovirus zarazna bolest, mjere uvedene zbog covida učinkovite i protiv njega.
Riječ je o održavanju osobne higijene, osobito redovitog pranja ruku. Liječnike je pozvala da pri pregledu obrate pozornost na znakove žutice.
Izvor:pogled.ba