Bosna i Hercegovina je siromašna zemlja. Po nekim podacima nalazimo se među 20 najsiromašnijih zemalja. Prema ranijima procjenama, 700 tisuća građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Zbog velike inflacije, broj ekstremno siromašnog stanovništva se u zadnju godinu još više povećao. Bez obzira na porazne statistike, država nema strategiju za pomoć siromašnima.
Ništa se ne mijenja osim cijena koje rastu, svaki dan је sve teže preživjeti, kažu građani.
Poražavajuća je činjenica da već u ovom trenutku najveći broj građana živi na rubu siromaštva. Plaće su neredovne i tijekom pandemije smanjene i nije bilo značajnog povećanja, kaže Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
“Vlada je donijela uredbu da je najniža plata sad po ovom najnovijem proračunu 543 KM, naš stav iz sindikata ostaje da ona mora biti tisuću KM, ona mora bar pola potrošačke korpe pokrivati”, navodi Čaušević Sućeska.
Ovo što je vlada rekla da je negdje dovoljno radnicima u FBiH ne pokriva ni četvrtinu potrošačke košarice.Savez sindikata RS vodi aktivnosti i pregovore s Vladom RS za novo povećanje plaće i u ovoj godini najmanje dva povećanja plaća moraju biti da bi se djelovalo na inflaciju koja je na dnevnom nivou u porastu, kaže Ranka Mišić predsjednica Saveza sindikata RS.
“Dakle vodimo te pregovore i do kraja ovog tjedna mislim da ćemo imati konkretan dogovor oko povećanja plaća i još da će sigurno u sred ljeta trebati još jednom djelovati najmanje da se plaće povećaju”, smatra Mišić.
Inflacija je uticala na pad životnog standarda građana BiH, a najviše na građane koji imaju minimalne dohotke, mirovine ili su nezaposleni i najveći dio troše na egzistencijalne proizvode, a postojeća ekonomska kriza dodatno siromaši građane BiH. Na reformske zakone u FBiH čekamo već sedam godina i na žalost nisu došli u željenom obliku, odnosno prave se samo kozmetičke promjene, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
“Doći će, istina, do rasta plaća od prilike za 180 -200 KM, ali samo na papiru, na način da se topli obrok, regres, samo uključuje oporezivo i to će prirodno statistički promatrano dovesti do rasta plaća, međutim do konkretne promjene neće doći, dakle to se neće odraziti na životni standard naših građana”, stava je Čavalić.
Potrošačka korpa u nekim mjestima u BiH je i do dvije i po tisuće KM. Za četveročlanu obutelj to znači odricanje od mnogih stvari, kaže Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.
“Svjetski standardi istraživačke agencije koje prate kvalitetu življenja u svakoj zemlji na svijetu, u svakom gradu, govore za BiH da nama treba za prosječnu obitelj, odnosno iznos prosječne potrošačke korpe, 3.300 KM zbog toga što su njihovi standardi veći i smatraju da više stvari trebamo imati, dakle to nam je najbolja referenca koliko smo u zaostatku”, kaže Bago.
Siromašno smo društvo i mnogih stvari koje život čine lijepim se moramo odricati. Poskupljenja će se i dalje dešavati jer ne kontroliramo naše tržište i uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo.Ne koristimo svoje resurse za razvoj zemlje, zapošljavanje, mobilizaciju domaće proizvodnje hrane, poljoprivredu, ističu stručnjaci, piše BHRT.
Izvor:BHRT