Izložba pod nazivom “Stećci – svjetska baština UNESCO-a” otvorena je u četvrtak u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu u suorganizaciji Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak Podružnica Široki Brijeg i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.
“Stećci – svjetska baština UNESCO-a” pokretna je izložba na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području BiH i Hrvatske. Sve fotografije upotpunjene su detaljnim tekstualnim objašnjenjima, na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran, te pojedinosti o samom spomeniku, priopćeno je iz HKD-a Napredak.
Okupljenima u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici obratili su se predsjednica HKD Napredak Podružnica Široki Brijeg Marijana Pažin Ivešić, dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka te povjesničar i arheolog Ante Vujinović koji je i član mostarskog Napretka.
Predsjednica širokobriješke podružnice Društva Marijana Pažin Ivešić predstavila je do sada realizirane projekte podružnice koju vodi nepunu godinu dana od njene obnoviteljske skupštine, a posebno je istaknula Napretkov Božićni koncert, različite izložbe i radionice s djecom kojima su obogatili kulturni život Širokog Brijega.
Dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka istaknuo je da stećci, kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici, predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i kao takvi su jedan od najvećih misterija ovih prostora.
“Ovim projektom željeli smo afirmirati internacionalnu i prekograničnu suradnju i kulturnu povezanost, te promovirati zajedničku kulturnu baštinu, ali isto tako cilj je njome osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju. Upravo zbog toga ovaj projekt je dobio i potporu Federalnog ministarstva kulture i sporta”, kazao je Landeka.
Naglasio je da se ovom izložbom želi utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude uvedu obilazak stećaka, kao i na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli da što bolje zaštite područja sa stećcima.
Povjesničar i arheolog Ante Vujnović podsjetio je kako su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ili stećci u srpnju 2016. godine upisani na Unescovu listu zaštićene svjetske baštine s ukupno 28 nekropole iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Pojasnio je da se od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u BiH nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100.
“Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji, kako kažu pojedini natpisi, stećci i klesani”, naveo je Vujnović.
Izvor:pogled.ba