Zaostala neeksplodirana ubojna sredstva iz proteklog rata i dalje su opasnost u BiH, zbog čega se građani pozivaju na pojačan oprez. U Prema službenim podacima, u našoj zemlji je za 25 godina od mina smrtno stradala 621 osoba, dok je teže ili lakše ranjeno njih 1.151.
S dolaskom ljepših dana uslijedio je i duži boravak građana u prirodi, što je dovelo do povećanja prijava pronalaska neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Zbog toga nadležni građane pozivaju na pojačan oprez, ukazujući na važnost poštivanja upozorenja.
Prema podacima BHMAC-a, u Bosni i Hercegovini je od 1996. do kraja 2021. godine reakcijama mina bila izložena 1.771 osoba, od čega je smrtno stradalo 621, a teže i lakše ranjeno njih 1.151.
Pored stradanja civilnih osoba, naša zemlja bilježi i znatan broj nastradalih deminera tijekom izvođenja deminerskih radova. Shodno tome, smrtno stradalo je njih 52, dok je lakše ili teže povrijeđeno 70.
Tri posto površine TŽ je pod minama
Tuzlanska županija slovi za jedno od područja na kojem su posebno izražena minska polja, a službenoje evidentirano okvirno 80 milijuna metara kvadratnih površina koje se danas nalaze pod neeksplodiranim ubojnim sredstvima. To predstavlja tri posto od ukupne površine ove regije naše zemlje.
Tijekom prošle godine izvršeno je deminiranje površina od tri milijuna metara kvadratnih, a uklonjeno je pet tisuća neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Od početka procesa deminiranja, uklonjeno je pola milijuna ubojitih sredstava i 1.300 kilograma eksploziva, što dovoljno govori o opasnostima s kojima se svakodnevno susrećemo.
Kako navode iz Županijske uprave civilne zaštite, neeksplodirana ubojna sredstva koja se svakodnevno nalaze predstavljaju veliku opasnost.
Prema podacima s kojima raspolaže uprava, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dogodilo se više 200 minskih nesreća, na području svih općina i gradova Tuzlanske županije, u kojima su smrtno stradale 122, a teže i lakše je ranjeno 136 osoba.
Rijetke su nesreće iz neznanja ili slučajnosti
Pomoćnik direktora Županijske uprave civilne zaštite Dragan Pelemiš u razgovoru za Klix.ba kaže da se nesreće vrlo rijetko dešavaju iz neznanja, odnosno slučajnosti, u smislu da osoba ne primijeti oznake upozorenja na mine ili nije s područja gdje je bila linija razgraničenja.
“Sve civilne nesreće desile su uglavnom u obilježenim područjima te da su najčešći razlozi koji dovode toga nepoštivanje minskih upozorenja i svjestan ulazak u sumnjiva područja zbog lova ili sječe šume. To se godinama radi na istim područjima jer su uvjerenja da ipak tu nema mina, s obzirom da su ranije prolazili bez da su primijetili neeksplodirano ubojno sredstvo, što je pogrešno”, kaže Pelemiš, istaknuvši da je posebno važno djeci objasniti kakve sve opasnosti mine sa sobom nose.
I pored svih mjera opreza, ukoliko se osoba ipak zadesi u minskom polju, Pelemiš je dao savjet kako se ponašati.
“Zlatno pravilo je ne pomjerati se nigdje jer je rizično bilo kakvo kretanje. Ljudi obično nastradaju u pokušaju da izađu iz minskog polja jer se odluče kretati puteljkom kojim su došli. Ukoliko osoba ima signal na mobilnom telefonu, odmah mora pozvati policiji i civilnu zaštitu, no ukoliko nema dometa, možete glasno vikati kako bi vas u konačnici netko čuo”, savjetuje Pelemiš, istaknuvši da tijekom 2021. godine na području TŽ nije zabilježeno stradanje civila ni životinja od zaostalih mina i NUS-a.
Danas su uglavnom nedeminirana nepristupačna područja koja se ne nalaze u blizini naseljenih mjesta, infrastrukturnih objekata i slično, a Općine Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak i dalje se vode kao najzagađenije sa najvećim postotkom sumnjive površine u odnosu na ukupnu površinu općine.
Kako su istaknuli iz Županijske uprave civilne zaštite, pandemija izazvana koronavirusom ostavila je trag na realizaciju planiranih zadataka iz oblasti deminiranja, a utjecala je i na gašenje velikog broja akreditiranih kompanija za izvođenje operacija deminiranja.
Deminiranja u BiH ovise o donatorima kojih je sve manje
Kako se navodi, kao i svih prethodnih godina deminiranje u najvećoj mjeri ovisi od donatorskih sredstava koja se direktno ili preko Međunarodnog fonda za deminiranje i pomoć žrtvama od mina (ITF) implementiraju u BiH. Najveći donatori su vlade Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Norveške te Japana.
“Nažalost, primjetno je da učešće donatorskih sredstava zadnjih godina je u stalnom opadanju. Pandemija izazvana koronavirusom te otvaranje novih žarišta u svijetu odvodi donatore na druge, njima interesantnije dijelove svijeta. Očigledno da je došlo vrijeme za aktivnije uključivanje domaćih resursa na svim razinama vlasti, posebno državnih”, kažu iz Civilne zaštite TŽ.
U godišnjem izvještaju civilne zaštite ističe se da su se tijekom 2020. i 2021. godine provodile aktivnosti na novoj “Općoj procjeni miniranosti u BiH”, a konačni rezultati ukazuju da je još uvijek veliki teritorij naše zemlje sumnjiv na postojanje mina te da će proces deminiranja još dugo trajati sa vrlo neizvjesnim rokom okončanja.
Prema dostupnim podacima, više od 95 posto minskih polja u Bosni i Hercegovini je obilježeno, međutim, sa žaljenjem se konstatuje da je i dalje prisutan trend otuđivanja upozoravajućih znakova, što čine neodgovorne osobe koje svjesno u opasnost dovode ostale građane.
Izvor:klix.ba