Operacija ‘Bljesak’ bila je vojnoredarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH. Započela je 1. svibnja 1995. godine kad su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije i potukle srbočetničku vojsku potpomognutu pripadnicima JNA. Za samo 31 sat hrvatski vojnici i policija oslobodili su oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je okupirao velikosrpski agresor i uspostavili nadzor nad autocestom A3.
Već prvi dan hrvatske snage stigle su nadomak Okučana i ušle u Jasenovac. Srbi su na tom području imali tri lake brigade s oko 4000 ljudi. Bježali su u Bosnu preko mosta kod Stare Gradiške.
Munjevito oslobođen hrvatski teritorij
Prvoga dana u Bosnu je pobjegao i zapovjednik korpusa, a zajedno s vojskom bježalo je i srpsko stanovništvo. U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe oružanih snaga i policije s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.
U oslobađanju zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.
Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno je oko 1500 Srba.
Kukavički odgovor
Akcija ‘Bljesak’ bila je u vojnom smislu nastavak uspješne vojne operacije ‘Otkos’ 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije. Četnici su kao odgovor na Bljesak kukavički raketirali hrvatske gradove. Zagreb su gađali zabranjenim kasetnim bombama, tzv. ‘zvončićima’, a Karlovac i Sisak granatama. Kasetne bombe zabranjene su u većini zemalja
Tadašnjeg vođu srpskih pobunjenika Milana Martića Međunarodni sud u Haagu je, između ostaloga i zbog napada na Zagreb, pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora. Bljesak je prethodio Oluji, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995, prenosi 24sata,.hr.
Izvor:24sata.hr