Jedna država, dva entiteta, tri naroda i mnogo problema, političke su okolnosti u kojima građani BiH izlaze na izbore u listopadu. Zašto nije postignut dogovor oko izmjene izbornog zakona, što to znači za Hrvate u BiH i koje su posljedice? Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Božo Ljubić, kazao je u emisiji Studio 4 kako za raspis izbora u listopadu nema ni zakonskih niti financijskih uvjeta.
– Parlamentarna skupština BiH trebala je već davno izmijeniti izborni zakon. Kako to nije realizirano, onda je Ustavni sud jednostavno izbrisao članke izbornog zakona koji se odnose na izbor delegata u dom naroda Federacije BiH. Kako je dom naroda nezaobilazna stepenica za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, vlade Federacije i izbor delegata u Parlamentarnu skupštinu BiH, ja tvrdim da Bosna i Hercegovina nema zakonit izborni zakon na osnovu kojega je moguće provesti izbore u Bosni i Hercegovini, ističe Božo Ljubić i dodaje kako samim time izbori koji će se raspisati neće zadovoljiti osnovne demokratske standarde.
Po svom Ustavu, kaže, BiH je dvodimenzionalna federacija. S jedne strane teritorijalna federacija od dva entiteta, a s druge strane institucionalna federacija što znači da su tri konstitutivna naroda ravnopravni – ta ravnopravnost se ostvaruje prvenstveno putem izbornog zakona. S druge strane, naglašava, paritet u predsjedništvu je drugi način kako se ostvaruje ta institucionalna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini.
– Međutim, promjenama Daytona, nametnutim amandmanima koji nisu legitimirani kroz parlament, ta institucionalna ravnopravnost je derogirana i to u prvom redu na štetu Hrvata. To je ono što mi Hrvati živimo i trpimo skoro 20 godina – došlo je vrijeme da se to promijeni – smatra Ljubić.
Dodaje da Hrvati u BiH izbore dočekuju u frustraciji i zebnji.
– Može se dogoditi da bošnjačka većina u Federaciji BiH izabere ne samo člana predsjedništva, nego i jednu trećinu u Domu naroda Federacije BiH što bi im omogućilo da Hrvate izbace potpuno s vlasti. Na taj način bi Hrvati koji izlaze na izbore eventualno mogli ostvariti određena prava samo u par županija u BiH – to je potpuno neprihvatljivo i očekujem da se stvari mijenjaju – odgovornost je u prvom redu na predstavnicima međunarodne zajednice – smatra.
Trenutno je na sudu, napominje, izbor članova središnjeg izbornog povjerenstva. Zbog toga i treba jasno poručiti predstavnicima međunarodne zajednice da nema ustavnih uvjeta za regularne izbore i da visoki predstavnik ima obvezu reagirati, da se omogući Hrvatima da izaberu svoje političke predstavnike, te ostalim građanima koji se ne deklariraju kao predstavnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju u predsjedništvo Bosne i Hercegovine, smatra Ljubić.
Neriješeni „status quo“ u BiH, ističe, odgovara bošnjačkoj eliti BiH koji su zadnjih dvadesetak godina ohrabreni potezima međunarodne zajednice.
– Što se tiče građana BiH, ni jednoj naciji ne odgovara takva situacija jer je Bosna i Hercegovina već godina zarobljena tom situacijom, reforme su na čekanju kao i investicijski projekti, te novci Europske Unije – poručuje.
Epilog situacije pokazuje kako previše volje za dijalogom oko prijedloga izmjena nije bilo, smatra Ljubić.
– Hrvatska strana je ponudila desetak različitih prijedloga, međutim, pregovori se opstruiraju. Kad god smo došli nadomak dogovoru, bošnjačka strana je istaknula neke neprihvatljive, čak i neustavne zahtjeve, što je onemogućilo dogovor. Ako se održe ovi izbori, BiH će ući u još dublju institucionalnu krizu – mišljenja je Ljubić.
Smatra da međunarodna zajednica još ima vremena reagirati, kao i da Europska Unija i SAD trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći. I Hrvatska, kaže, treba nastaviti djelovati i osvijestiti pitanje Bosne i Hercegovine kao zalog stabilnosti u samoj regiji jugoistoka Europe.
Ne dođe li do dogovora, smatra kako Hrvati u listopadu bez obzira na izmjenu izbornog zakona trebaju izaći na izbore.
– Nemamo drugog izlaza, nego izaći na izbore i tražiti svoja prava. No, želim vjerovati da još uvijek postoji mogućnost da se izmijeni izborni zakon i omogućiti Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike, zaključuje.
Izvor:hrt.hr