Inflacija i sve popratne ekonomske pojave utječu na niz segmenata gospodarskog života i u BiH, počevši od rasta cijena različitih vrsta proizvoda, pa do smanjenja vrijednosti sredstava predviđenih za investicijske procese, no ono što je jasno u ovom trenutku jest to da se ne očekuje rast kamata u idućem razdoblju, piše Večernji list BiH.
Stope
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Večernji list ističe da je teško precizno odgovoriti na pitanje u kojoj bi se mjeri inflacija mogla odraziti na kamatne stope na kredite, stanovništvo i gospodarstvo iz više razloga.
Kao prvo, dodaje, kad govorimo o novcu, još uvijek smatramo da je on mjerilo vrijednosti kao i mjerilo očuvanja vrijednosti.
– Kad bi to u realnom životu bilo tako, kamatna stopa na oročene depozite morala bi biti bar jedan postotni bod veća od inflacije, a kamata na kredite za maržu veća od te kamate. Na sreću onih koji imaju – i imat će kredite, a na nesreću onih na depozitnoj strani, to još dugo neće biti – izjavio je Kutle.
Na upit zbog čega je to tako, Kutle je podsjetio kako ECB još od 2008. pušta u optjecaj više stotina milijardi novca godišnje, bez pokrića, čime izravno utječe na kamatnu stopu kao i na dostupnost kredita i onima koji ga po normalnim kriterijima ne bi mogli dobiti. – Na taj se način novac sve više udaljava od svoje temeljne svrhe – uloge.
Rast kamata u BiH ne očekuje se u sljedećem razdoblju i zbog premale potražnje za kreditima u odnosu na ponudu novca domaćih banaka, tako da banke “muku muče” kako povećati potražnju za kreditima – pojasnio je Kutle. S druge strane, utjecaj inflacije na neke druge ekonomske segmente itekako je jak i vidljiv, a posebice kada govorimo o vrijednosti sredstava.
– Utjecaj inflacije na vrijednost novca je općepoznat. Ova inflacija uništava vrijednost sredstava namijenjenih za razvoj infrastrukture do 10% – objasnio je Kutle, osvrnuvši se zatim i na druge negativne posljedice inflatornih kretanja u kontekstu realizacije predviđenih infrastrukturnih projekata. Naime, dodatni negativni učinak čini povećanje cijena temeljnih sirovina za infrastrukturu izazvan, naveo je Kutle, nemogućnosti redovitog opskrbljivanja zbog rata u Ukrajini.
– Nesposobnost domaćih vlasti čini dodatni trajni problem jer ova milijarda maraka koja nam stoji na raspolaganju zbog toga će još više izgubiti na vrijednosti – upozorio je Kutle, koji nije imao optimistične prognoze kada je riječ o dostupnosti sredstava potrebnih kako bi se okončala realizacija određenih projekata. Naime, zaključuje kako će nam zbog svih ovih razloga nedostajati i do 50% potrebnih sredstava za završetak radova. Ekonomski rast Osim inflacije koja je obilježje stanja svjetskog gospodarstva, BiH se i dalje nalazi u političkoj krizi koja uzrokuje nepovoljno poslovno okruženje za ulaganja, ali i otklanja pozornost s ekonomskih reformi koje za cilj imaju kapitaliziranje prilično dobrog ekonomskog rasta ostvarena na kraju 2021. godine.
On je, podsjećamo, iznosio preko 7,1 posto, međutim, nove procjene govore da nas u ovoj godini očekuje skromniji porast od 3,2 posto, pa i manje, praćen rastućom inflacijom. U takvom okruženju od ključnog bi značaja trebalo biti središte na podizanju onih ekonomskih grana koje imaju potencijal daljnjeg rasta u BiH, ali i provedba važnih infrastrukturnih projekata koji donose nova radna mjesta.
Pritom je osobito važno nastaviti proces jačanja suradnje s međunarodnim financijskim institucijama poput Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, a koje su se pokazale važnim partnerom u potpori realizacije niza infrastrukturnih projekata, ali i onih koji su usmjereni na jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Vijesti da će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) samo u ovoj godini uložiti milijune eura u bosanskohercegovačko gospodarstvo, nastavljajući time podršku BiH, na njezinu putu prema ekonomskom oporavku, ulijeva prijeko potreban optimizam.
Izvor:vecrnji.ba