Zovko je to izjavila na marginama Kongresa EPP-a u Rotterdamu u panel raspravi o politici proširenja EU-a, u organizaciji Centra za europske studije Wilfried Martens.
Zovko je raspravljala o politici proširenja Europske unije i mogućim posljedicama za proces pridruživanja EU nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dok se politika proširenja godinama uglavnom fokusirala na zapadni Balkan, nedavno podnošenje zahtjeva Ukrajine, Gruzije i Moldavije za članstvo u EU podignule su proces proširenja visoko na politički dnevni red EU-a, priopćeno je iz njezina ureda.
U panel raspravi, sudionici su raspravljali o političkoj spremnosti EU-a za prihvaćanje novih članica te o tome kako bi budućnost Europe mogla izgledati.
Zovko je navela da je na zapadnom Balkanu ideja o proširenju krenula nakon rata, i to kao pitanje mira i sigurnosti, dodavši kako trenutno proširenje prolazi kroz krizu koja je izazvala zastoj u procesu.
Zovko je spomenula i kako su je tijekom nedavne misije Odbora za vanjske poslove u Albaniji i Crnoj Gori građani upitali što se događa u Europskoj uniji.
“Slučaj Ukrajine osnažio je volju građana za ulazak u Europsku uniju. Prije godinu dana nismo mogli voditi iste rasprave o proširenju kao danas. Sada se moramo zapitati hoćemo li prvo davati obećanja ili čekati na stvarne promjene u onim državama koje žele postati članice Europske unije”, upozorila je Zovko, dodavši da je procedura pristupanja složena i da zahtijeva veliki politički angažman.
Zovko je nastavila svoje izlaganje naglasivši da zapadni Balkan više ne može čekati ulazak u EU, jer je to pitanje mira i sigurnosti, slično kao u slučaju Ukrajine.
“Koliko je opasan rat na istoku Europe, toliko i situacija na zapadnom Balkanu predstavlja veliku prijetnju jugoistočnim granicama Europske unije. Proširenje je pitanje mira i stabilnosti za granice, za države članice, za europske građane i za zemlje koje žele u Europsku uniju”, navela je Zovko.
Dodala je kako europski krug bez ovih država koje teže članstvu nije potpun, navodi se u priopćenju.
Izvor.pogled.ba