U svjetlu poskupljenja goriva, sve je više onih koji se odlučuju za druga prijevozna sredstva. Bicikl je jedno od popularnijih, a danas se obilježava i Svjetski dan bicikla. No, popularnost ovog prijevoznog sredstva ne prati infrastruktura.
Prije više od dva vijeka u Njemačkoj se prvi put pojavljuje bicikl, u svom pravom obliku. Nije trebalo mnogo da se popularnost ovog prijevoznog sredstva proširi cijelom Europom.
Vozilo prošlosti i budućnosti, kako ga mnogi nazivaju, naročito se istaklo danas, u vrijeme poskupljenja goriva. Njegova ekonomska i ekološka prednost, u građanima su ponovo probudile biciklistički duh. Ipak, biciklisti Sarajeva se još ne osjećaju sigurno.
”Po gradu vozim rekreativno i vozim bicikli 60 godina. Uvijek je bicikl bilo u modi i uvijek će biti. Pogotovo u ravničarskim krajevima kad vidite baku od 90 godina i unuče od 5 godina da voze bicikl. To je u ravničarskim krajevima sasvim normalno”, ”Da biste vozili bicikl po Sarajevu morate se pomiriti s vlastitom mortalnošću. Općenito, ne možete ući i izaći iz grada, niti se možete po gradu voziti. Postoje načini da se naprave biciklističke staze, ali sve ovo što se i do sada radi je neadekvatno. Biciklistička staza traje 300 metara i onda prestaje”, “Putevi su užasno loši, tako da to čini veliki problem nama biciklistima. Staze su isprekidane, nemamo stazu odavde do Ilidže. Prema tome, na tome treba raditi”, kazali su nam građani Sarajeva.
Nedostatak biciklističkih staza dugogodišnji je problem, za čiju izgradnju se već deceniju bore iz Udruženja Giro di Sarajevo. Postojećih 30-tak ne osiguravaju apsolutnu sigurnost.
”Zato mi i stavljamo fokus na izgradnju što veće mreže, što šire mreže biciklističkih staza. Upravo je to jedan od razloga, da sigurnost biciklista bude na što višem nivou. Istim tim dostignućem mi ćemo postići da i pješaci budu sigurniji, jer mi nećemo zauzimati trotoare, niti će morati biciklisti voziti prometnicama pored motornih vozila, što znamo koliko može biti opasno”, naveo je Nisad Selimović iz Udruženja Giro di Sarajevo.
Ali imati automobil danas je ponovo luksuz zbog čega će mnogi razmišljati o kupovini bicikla. U zavisnosti od potreba, njegove cijene variraju.
”Cijene bicikala za odrasle u našoj prodavnici kreću već od 375 maraka, pa naviše, gornja granica i ne postoji. U našem slučaju najčešće se prodaju bicikla po cijeni od 700-800 maraka. To su bicikla s kojima vi možete sasvim dobro da se vozite amaterski, po svim planinama, da se zaputite na more, da koristite bicikl kao prijevozno sredstvo u gradu, znači za sve potrebe”, pojasnio je Dragan Razdrić, vlasnik biciklističke radnje.
Infrastruktura, smanjen kućni budžet, sve su to razlozi što u BiH bicikl nije toliko korišteno kako bi moglo biti. I daleko smo od toga, kao u Amsterdamu, da ima više bicikala, nego stanovnika glavnog grada.
Izvor:pogled.ba