Europska komisija nije provela procjenu ekonomskog učinka svog nastojanja da se do kraja godine smanji uvoz ruskog plina za dvije trećine, što je prvi korak njenog plana od 300 milijardi eura za potpuno ukidanje uvoza ruske energije do 2027., saznao je prošlog tjedna Euractiv.
Umjesto procjene, Komisija je provela “simulaciju” u svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi koja razmatra utjecaj naglog zaustavljanja uvoza ruskog plina. “U usporedbi s naglim prekidom uvoza ruskog plina, postupno smanjenje za 2/3 bilo bi mnogo lakše, jer bi tvrtke i potrošači imali vremena za pripremu, a vlade bi mogle osigurati kritičnu infrastrukturu za alternativni uvoz”, rekao je glasnogovornik Komisije za Euractiv.
“Kihanje” njemačkog gospodarstva
Međutim, tvrtke u cijeloj EU oprezne su zbog nadolazećih ekonomskih posljedica tog poteza.
Od početka rata u Ukrajini Njemačka je smanjila svoje oslanjanje na uvoz ruskog plina. Do kraja godine Berlin planira dodatno smanjiti uvoz na 30% ukupnog uvoza plina, gotovo polovicu od prošlogodišnjeg uvoza.
Međutim, dosad postignuta smanjena ovisnost djelomično je potaknuta smanjenjem potražnje njemačke industrije.
“Zbog naglog rasta cijena plina, potražnja za plinom ionako neprestano pada, do 10% u industriji samo u prvim mjesecima rata”, rekla je Claudia Kemfert, voditeljica odjela za energetiku, promet i okoliš na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW).
U međuvremenu, njemačke tvrtke kritične su prema planu Komisije da smanji uvoz ruskog plina za dvije trećine do kraja godine.
“Snažna volja i plan Europske komisije da prekine opskrbu novca Rusiji putem energetskog embarga neće proći bez problema”, kazao je Marc S. Tenbieg, izvršni direktor Njemačke udruge za mala i srednja poduzeća(DMB).
Čak i kada bi se pronašla alternativa ruskom uvozu plina, plinski embargo “ne bi samo kratkoročno doveo do značajnog dodatnog opterećenja njemačkog gospodarstva, već i do zahtjeva za kompenzacijom od strane tvrtki”, dodao je.
Prema Tenbiegu, plan Europske komisije za smanjenje uvoza ruskog plina samo je želja.
S druge strane neki su uvjereni da je smanjenje pod određenim uvjetima održivo.
“Moguće je smanjiti uvoz ruskog plina i da se on može čak i potpuno isključiti”, rekao je ekonomski stručnjak Kemfert za EURACTIV. Njemačka bi morala povećati uvoz LNG-a, napuniti skladišta plina, uvesti mjere za uštedu plina i uložiti velika sredstva u obnovljive izvore energije kako bi postigla ovaj cilj.
Rezanje ruskog plina moglo bi dovesti do gubitaka do 5% bruto nacionalnog proizvoda u Njemačkoj i značajnih negativnih posljedica u drugim europskim zemljama.
Gospodarski učinak pada čak i bez pritiska Komisije za ubrzano ukidanje ruskog plina “zbog vrlo snažnog ukupnog povećanja cijena fosilne energije i povezane inflacije”, naglasio je Kemfert.
“Što se bolje i intenzivnije pripremamo za plinski embargo, manji su negativni učinci na nacionalno gospodarstvo”, smatra ekonomski analitičar.
Italija bi mogla biti još pogođenija
Ostala velika europska gospodarstva mogla bi biti još teže pogođena.
Usporavanje rasta talijanskog BDP-a bit će očitije nego u ostatku Europe zbog energetskih i gospodarskih veza zemlje s Moskvom, rekao je povjerenik za gospodarstvo i bivši premijer Paolo Gentiloni u Talijanskom bankarskom udruženju (ABI).
Nakon gospodarskih prognoza Confindustrie u slučaju mogućeg zatvaranja ruskog plina, Gentiloni je rekao da očekuje “značajan utjecaj na izglede rasta ove godine, posebno za zemlju poput Italije koja je među najvećim uvoznicima ruskog plina u Europi”.
Gentiloni je podsjetio da Europska komisija predviđa rast talijanskog gospodarstva od 2,4 posto u 2022. i manje od 2 posto u 2023. godini.
Gentiloni je također ponovio poziv Komisije zemljama da usvoje “opreznije” politike budući da je Bruxelles zaustavio fiskalna pravila bloka do kraja 2023. Zemlje s visokim dugom poput Italije “trebaju obratiti posebnu pozornost na javne financije u ovim okolnostima”, dodao je.
Izvor: narod.hr/euractiv.com