Svjetski dan štitnjače se na globalnoj razini obilježava svake godine 25. svibnja pružajući priliku za širenje svjesnosti o poremećajima u njenoj funkciji i edukaciji javnosti kako očuvati zdravlje ove male, ali bitne žlijezde jer su bolesti štitnjače postale veliki javnozdravstveni problem.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda koja svojim radom utječe na pravilan razvoj svih tkiva, organa i organskih sustava. Upravo zbog te važne uloge, ne smijemo olako shvaćati kontinuirani porast broja oboljelih.
– Stvar je u tome da se štitnjači pripisuju često simptomi koji uopće nisu uzrokovani bolestima štitnjače. Dakle, kažemo ovako kolokvijalno da je štitnjača je dežurni krivac za sve. Zadnjih par desetljeća uveden je ultrazvuk i otkrilo se da više od 50% osoba ima neki čvor u štitnjači. Danas postoji tendencija, zapravo pretjerane dijagnostike. Dakle, što vi više radite ultrazvuka i citoloških punkcija, to otkrivate sve više tumora. I zanimljivo je da, iako ima porasta karcinoma, nema porasti mortaliteta, smrtnosti. To znači da se otkrivaju lezije, oni tumori koji nisu klinički značajni., rekao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču HLZ-a.
Istina je da, neovisno o uzroku, broj oboljelih raste. Svi oni mogu dobiti savjet ili neku drugu vrstu pomoći preko Hrvatske udruge za bolesti štitnjače.
– Od potresa, od COVID-a 19, od ljudi koji su bili jako, jako uznemireni, upravo zahvaljujući našem znanstvenom odboru, mi smo stvarno iznimno odradili, puno smo dali, puno je pacijenata, ne samo grad Zagreb, cijela Hrvatska, čak mogu reći to se proširilo i na Bosnu i Hercegovinu. Tako da smo stvarno uvijek na raspolaganju pacijentima, rekla je Verica Mesić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače.
– Bolesti štitnjače jesu nešto u porastu u odnosu na ranije, što opet možemo zahvaliti pojačanom dijagnostikom, ali i pojačanom brigom ljudi za svoje zdravlje. S druge strane, važno je znati da je prognoza dobra, da su terapijske mogućnosti dobre, da su kirurška umijeća koje imaju kolege liječnici u Hrvatskoj sjajni, na razini najboljih europskih centara, da doista ne postoji bolest štitnjače koja se ne može izliječiti u Hrvatskoj, rekao je prof.dr.sc. Drago Prgomet, predstojnik Klinike za ORL, KBC Zagreb.
Terapijski postupak ovisi o uzrocima koji su doveli do nastanka poremećaja. Češći su poremećaji koji se odnose na probleme s fiziološkom funkcijom same žlijezde.
– Kada štitnjača previše ili premalo luči hormona štitnjače, pa govorimo o hiper ili hipotireozi i u pravilu takve bolesti se liječe lijekovima, osim u slučajevima kada ne reagiraju na lijekove, kao što se događa nekad kod hipertireoze, pa primjenjujemo radioaktivni jod ili operaciju. Druge vrste poremećaja su poremećaji, kako mi to kažemo strukture, oblika štitnjače, pojava čvorova od kojih neki mogu biti i maligni. Nažalost, malignitet sam po sebi nosi uvijek zabrinutost, ali dobra strana je da je prognoza kod karcinoma štitnjače iznimno dobra i liječi se kirurški, rekao je Prgomet.
Nakon kirurškog odstranjenja dijela ili cijele štitnjače, pacijent doživotno uzima nadomjesnu terapiju.
– Postoji lijek koje je supstitucija za hormone štitnjače. Kažu da je to lijek koji izaziva najmanje nuspojava od svih lijekova koji postoje na svijetu. Pacijenti to jako dobro toleriraju. Osim toga, to nije sad čak ni u okviru liječničke tajne jer su se, jer je dobro poznato da mnoge poznate javne osobe, uspješni sportaši, biznismeni, liječnici, političari su operirali štitnjaču, tu, objasnio je Prgomet.
Hrvatska udruga za bolesti štitnjače djeluje od 2007. godine i otvorena je za sve one kojima je potrebna pomoć bilo kakve vrste.
– Jako puno ljudi kada saznaju svoju dijagnozu, osobito kada je u pitanju karcinom, znate njima se svijet sruši. Tu su naši liječnici, tu je naša psihologica Barbara, tu su nutricionisti, endokrinologi i mi oboljeli koji adekvatno radimo i pomažemo, rekla je Mesić.
Obilježavanje svjetskih i međunarodnih dana posvećenih štitnjači stoga je izuzetno važno u podizanju svijesti o ovom rastućem problemu suvremenog društva.
Izvor.hrt.hr