Molekularni biolog, koji kao stručnjak za epigenetiku u Lyonu radi na zaustavljanju porasta malignih bolesti, jednako je inovativan u laboratoriju i kuhinji, a umjetničku stranu svoje duše otpušta za štafelajem.
Svake godine u svijetu karcinomi odnesu 10 milijuna života, a broj oboljelih ne prestaje rasti. Prema predviđanjima Međunarodnog instituta za istraživanje raka (IARC) u Lyonu, do 2030. već će biti 22 milijuna novih slučajeva godišnje, s najvećim porastom u tranzicijskim zemljama, poput Hrvatske. IARC je specijalizirani ogranak Svjetske zdravstvene organizacije s misijom da znanstvenim istraživanjima smanji globalni problem malignih bolesti, a istaknutu ulogu u toj misiji ima dr. Zdenko Herceg, molekularni biolog rodom iz Ljubuškog. Voditelj je IARC-ova Odjela za epigenomiku i molekularne mehanizme i smatra se jedinim od utemeljitelja epigenetike, dinamične grane moderne biologije koja istražuje interakcije naslijeđenog materijala (genoma) i okoliša, kao i mehanizme tog međuodnosa.
Netipičan je i krivudav bio put dr. Hercega od Ljubuškog do Lyona, gdje otključava tajne uzroka i molekularnih temelja karcinoma. Vodio ga je taj put preko Sarajeva, Škotske, Beča i Zagreba, a više je puta morao počinjati od nule.
– Kao dijete iz malog mjesta nisam mogao ni sanjati gdje će me život odvesti. Teško djetinjstvo, puno se moralo raditi da bi se preživjelo, a kasnije raditi i trgovati da bi se studiralo. Zavidio sam mnogim vršnjacima koji su išli na more ljeti dok smo braća i ja morali raditi i trgovati kako bi se moglo prezimiti, kupiti komad odjeće. Morali smo biti izuzetno kreativni kako bismo preživjeli, a istovremeno naći načina izbjeći strogoj roditeljskoj stegi kako bismo uopće bili s vršnjacima u nekoj igri. Ako ću biti iskren, nije mi znanost bila cilj; studirao sam što sam stigao upisati. Iako nikad nisam bio odlikaš niti štreber, škola mi je išla glatko, bez puno truda, a poslije sam na ključnim prekretnicama slijedio neki unutarnji glas i ispalo je uvijek dobro – govori dr. Herceg, koji je u Sarajevu 1987. diplomirao veterinu, a dvije godine nakon toga magistrirao radiobiologiju.
Jedan završeni doktorat propao mu je zbog rata, a drugi, iz molekularne biologije, obranio je 1995. na glasovitom škotskom sveučilištu St. Andrews. Poslijedoktorski studij na prestižnom Institutu za molekularnu patologiju u Beču otvorio mu je mnoga vrata i 1997. dolazi na IARC kao mladi istraživač, gdje postaje jedan od ključnih znanstvenika i nositelj brojnih međunarodnih projekata u istraživanju karcinoma.
– Nakon poslijedoktorskih studija ozbiljno sam se naumio skrasiti u Hrvatskoj te sam pokucao na nekoliko vrata. Nisam naišao na pozitivan odgovor, čak se sjećam jedne odgovorne osobe koja mi je rekla da u Hrvatskoj imamo dovoljno visokoobrazovanih ljudi, da je bolje ostati vani… To me tada jako pogodilo te sam bio “osuđen” uspjeti u inozemstvu. Ipak nisam porušio mostove s Hrvatskom i rodnim krajem. Možda s ove pozicije mogu više pomoći, što i činim – kaže dr. Herceg, danas vodeći svjetski stručnjak za epigenetiku. Temeljni cilj istraživanja njegova laboratorija je rasvijetliti uzroke nastanka raka na molekularnoj razini, proučavajući kako faktori okoliša i životnog stila dereguliraju naše gene. Rezultati tih istraživanja otvaraju nove perspektive za prevenciju i personaliziranu terapiju malignih bolesti.
– Mapiramo epigenom od rođenja do dijagnoze tumora, vraćajući se na neki način u prošlost kako bismo pronašli najranije ishodište raka – tumači dr. Herceg. – Također otkrivamo nove generacije biomarkera koji bi mogli pomoći u identifikaciji osoba s visokim rizikom od oboljenja te boljem razumijevanju molekularne osnove razvoja raka. Naša najnovija istraživanja usredotočena su na promjene u genima koji kodiraju proteine direktno uključene u regulaciju epigenoma, uključujući i upotrebu moćnih molekularnih alata, takozvanih CRISPR-a. Najnovije i gotovo revolucionarno otkriće ukazuje da su mnogi od ovih gena regulatora epigenoma oštećeni u gotovo svim tumorima, tako da djeluju kao glavni pokretači tumorigeneze. Važno je istaknuti da za razliku od genskih mutacija, epigenetičke promjene su reverzibilne, što ih čini pogodnim metama za razvoj strategije prevencije bolesti i ciljanih terapija i nakon što stvari pođu po zlu.
Čudotvorni lijek protiv malignih oboljenja ne postoji niti će ga u dogledno vrijeme biti, smatra dr. Herceg. Rak opisuje kao izuzetno heterogenu bolest, dinamičan proces koji evoluira i ponaša se po nekoj vrsti Darwinova zakona. I svaki je tumor priča za sebe. U različitim dijelovima istog tumora veličine pola centimetra postoje različite mutacije, koje čine da se stanice različito ponašaju. Neki od tih klonova prežive i “pametne” lijekove te preuzimaju kontrolu i ekspanziju dovodeći do rezistentnosti, što je velik problem ne samo kod klasične terapije nego i kod takozvane ciljane medicine. Stoga, veli dr. Herceg, treba puno više ulagati u prevenciju i rano otkrivanje bolesti.
Nezdrava prehrana, pušenje i starenje odavno su poznati faktori rizika za nastanak raka; istraživanja dr. Hercega pokazala su da za tu crnu listu ima još ozbiljnih kandidata.
– Pokazali smo da duhanski dim ima neočekivane učinke na epigenom u krvi novorođenčeta, djece i odraslih i to se oštećenje može detektirati i do 30 godina nakon prestanka pušenja. Osobito interesantni zagađivači su kemikalije iz skupine endokrinih disruptora: mogu utjecati na epigenomsku deregulaciju i time pridonijeti razvoju pojedinih malignih oboljenja. Imamo najnovije dokaze za neke faktore na koje se sumnjalo, a koji djeluju puno suptilnije i dugoročno. Pesticidi, naprimjer, mogu ušutkati ključne gene, takozvane tumorske supresore, a da ih ne mutiraju. Neki bi mogli djelovati čak i transgeneracijski, dakle “grijesi” roditelja, ili čak praroditelja, i uz to vezani rizici, mogli bi se prenositi na buduće generacije.
Broj malignih oboljenja, nažalost, raste i u najmlađoj populaciji. I Hrvatska je među europskim zemljama s većom stopom registriranih karcinoma u djece, uključujući leukemije.
– Uzroci tih trendova nisu nam za sada poznati – kaže dr. Herceg – ali svakako nisu rezultat bolje dijagnostike i temeljitijih registara. Iako je postignut važan napredak u dijagnozi i liječenju nekih oblika dječje leukemije, daleko manji je napredak postignut za druge vrste malignih oboljenja, tako da tumori u djetinjstvu ostaju vodeći uzrok smrtnosti djece.
Prevencija raka počinje još u majčinoj utrobi. Dr. Herceg savjetuje trudnicama da izbjegavaju ne samo duhan i alkohol nego i izlaganje zagađenom zraku te da se tijekom medicinskih pretraga što manje izlažu zračenju. Također je važno ne izlagati se štetnim kemikalijama, osobito pesticidima. Dojenje ima posebnu zaštitnu ulogu. Djecu treba čuvati od pasivnog pušenja, poticati ih na fizičke aktivnosti te im osigurati stabilne i brižne odnose u obitelji. A u obiteljima bi na stolu trebalo biti što manje nezdrave hrane.
– Za mnoge je to teško prihvatiti. Sjećam se anegdote jednog prijatelja doktora kad mu je mama rekla da je pršut najveći izum čovječanstva nakon kotača i kako nešto tako ukusno može biti štetno. Ipak ne treba ići u drugu krajnost i reći da sad moramo potpuno izbaciti pršut ili kulen, nego treba biti umjeren, slično kao s alkoholom. Feta dobrog pršuta uz čašicu dobrog vina nije isto kao konzumirati veće količine alkohola i brze hrane.
Otkako mu je Francuska postala nova domovina, dr. Herceg je usavršio i svoje kulinarsko umijeće. I u kuhinji i u laboratoriju, kaže, vladaju slični principi: uvijek se počne od neke ideje pa se mućka slijedeći neki protokol.
– Kao što je laboratorij neka vrsta kuhinje, i kuhinja doma može postati laboratorij, ali s rezultatima koji se daju kušati s prijateljima i obitelji. Moji francuski prijatelji bili su znatiželjni oko kulinarskih tradicija iz Hrvatske i naših prostora, što mi je također bio izazov i stvar nacionalnog ponosa. Nastavljam s kuhanjem i volim tradicionalna jela, ali isto tako i izazovne recepte moderne francuske kuhinje.
Kad nije u laboratoriju ili kuhinji, Zdenko Herceg najčešće je na biciklu ili u svom atelijeru, kad pušta na volju umjetničkoj strani svoje duše. Član je lokalnog kluba slikara i s njima redovito izlaže. Za njega su znanost i umjetnost dvije sestre rođene iz strasti: jedna je u rigoroznoj potrazi za istinom, druga u vječnom traganju za ljepotom i smislom. Sklonost prema likovnom izražavanju vuče od djetinjstva.
– Iz osnovne škole dobro se sjećam teških šiba i modrica od učitelja Joze, koji me kaznio jer nije vjerovao da sam crtež i bojenje za domaću zadaću napravio ja osobno. Valjda su me ta kazna, kao i česti komentari bližnjih kako je umjetnost više za dušu, ali treba izabrati nešto od čega se može živjeti, gurnuli u znanost. Kad sam za vrijeme doktorskih studija u Škotskoj slučajno upoznao jedan par slikara, moja ljubav za slikanje ponovno se probudila i samo je rasla. U novije vrijeme pokušavam pomiriti dvije strasti: koristiti slikanje za promicanje znanosti – govori Zdenko Herceg, koji sa žaljenjem konstatira da Hrvatska još nije članica Međunarodnog instituta za istraživanje raka – iako je Hrvat jedna od njegovih perjanica.
– Osobno sam lobirao kod premijera i drugih ključnih instanci u Hrvatskoj kako bi naša zemlja postala članica IARC-a, ali još nemam uspjeha. Istina, to nešto i košta, ali bi korist uvelike nadmašila troškove članarine. Hrvatska bi imala koristi od bliže međunarodne istraživačke suradnje u ključnim područjima kao što su molekularna epidemiologija, istraživanje (epi)genetske baze nastanka raka, biomarkeri te strategije ranog otkrivanja i prevencije. Svaka obitelj i svaka osoba na neki je način pogođena malignim oboljenjima i zato ću nastaviti lobirati da Hrvatska postane članica IARC-a.
Autor:gloria.hr