U Ljubuškom je ova godina iznimno rodna, proizvelo se od 8 do 10 tisuća tona mladog krompira. Poljoprivrednici su, unatoč enormnim poskupljenjima, zadovoljni i cijenom i kvalitetom, ali i količinom mladog krompira.
Ljubuški rani krompir jedan je od brendova hercegovačkog kraja i prepoznatljiv je na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine, ali i šire.
Rodna godina
U Ljubuškom se ovih dana obavljaju završni radovi na vađenju mladog krompira. Poljoprivredni proizvođači su ove godine zasadili oko 350 hektara, što će u konačnici iznositi od od 8 do 10 tisuća tona mladog krompira. Unatoč enormnim poskupljenjima i nikad skupljoj sadnji, u lokalnoj poljoprivrednoj zadruzi, kažu, kako su, za razliku od prošle godine kada su bili u gubicima, ove godine zadovoljni, te da će ova godina biti pozitivna za poljoprivrednike.
“Otkupna cijena je trenutno 80 feninga, a velika količina krompira se već prodala po cijeni od 1,30 do 1,80 KM“, kaže Dubravko Vukojević, poljoprivredni proizvođač i predsjednik Poljoprivredene zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog.
On je ove godine posadio 17 duluma, što je otprilike tri tone mladog krompira.
“Ovo je jedna od rijetkih godina da smo 99% zadovljni i količinom i kvalitetom i cijenom, poklopilo se sve, jest da je sve poskupjelo, repromatrijal, sve je poskupjelo ulazni troškovi su do neba skočili, i cijena je relativno dobra bila pa se nesto i zaradilo“, dodaje naš sagovornik.
Prvi na tržištu
Godina je bila iznimno rodna, pa se pomoć traži iz drugih sredina, jer ovom kraju sve više nedostaje radne snage. I naša ekipa je na imanju zatekla 10-tak najamnih radnica iz Ljubinja, koje kažu kako u Ljubuškom provedu nekoliko mjeseci radeći i pomažući lokalnom stanovništvu pri poljoprivrednim radovima.
“Pa ide, zadovoljni smo s gazdama, zadovoljni s cijenom, a gazde zadovoljne sa prinosom“, kaže Rajka Kralj, jedna od najamnih radnica.
Većina ljubuškog mladog krompira se proda na tržištu BiH. Trećina se izvozi u Europsku uniju, uglavnom u Hrvatsku i dijelom u Sloveniju, što je uveliko pomoglo njegovom brendiranju. Poljoprivrednici s ovog područja prošle godine su ostvarili poticaje u iznosu većem od 2,3 milijuna maraka.
Završeni su brojni projekti iz oblasti poljoprivrede u čijoj realizaciji su sudjelovali Grad Ljubuški, Vlada Županije zapadnohercegovačke, resorno federalno ministarstvo te partneri iz EU. Prema riječima Vukojevića, time su posljednjih godina poljoprivrednu proizvodnju ovog kraja podigli na veću razinu.
“Gledajte, ove plastenike što smo nabavili, samim time što smo nabavili 55 duluma plastenika preko IFAD-a, preko Federelanog ministarstva poljoprivrede, preko Županije zapadnohercegovačke, grada Ljubuškog, nekako smo išli na to da imamo raniju proizvodnju. Tako smo proizvodnju pomjerili za mjesec dana ranije, evo sada se recimo 10. aprila počelo kopati, a do sad se počinjalo 10. maja. U unutrašnjosti zemlje se još nije počelo kopati, a mi smo završili. Ne sudaramo se s Banja Lukom, Bijeljinom, Glamočom, oni svi dođu poslije, mi smo raniji, mi svoje prodamo, oni tek počnu”, pojašnjava.
Riješeno navodnjavanje
Uz pomoć Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj završen je i projekt vodonatapnih kanala u Ljubuškom u dužini od 185 kilometara, što čini oko 70 posto ukupnog vodonatapnog sustava u BiH, priča nam predsjednik Gradskog vijeća Ljubuškog, Tihomir Kvesić.
“Imali smo ogromne gubitke vode, ali realizirali smo projekt od 400 tisuća KM, gdje je IFAD sudjelovao sa 220 tisuća KM i grad Ljubuski sa 180 tisuća KM. Tako da smo te financije usmjerili na sanciju i obnovu kako bi poljoprivredni proizvođači na području Ljubuškog imali osiguran dotok vode, jer bez vode ne možemo ništa“, dodaje Kvesić.
S radom je lani počeo i sabirno-distributivni centar na Bijači. Time su poljoprivredni proizvođači dobili sve uvjete za skladištenje, sortiranje i pakiranje krompira i zajednički plasman prema kupcima, što znači i bržu i bolju prodaju. Osim po kvaliteti, mladi krumpir iz Ljubuškog danas se izdvaja na tržištu i po unikatnom brendiranom pakiranju.
Izvor: Agroklub.ba