Inflacija u Bosni i Hercegovini uvjerljivo je najviša u odnosu na zemlje regije, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagirale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.
U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 posto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 posto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u svibnju ove godine u odnosu na svibanj prošle iznosila je 11,7 posto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 posto, s tim da je u lipnju porasla za još 2,3 posto.
Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će lipanjska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 posto.
“Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu poduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomist Marko Đogo.
Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Europske unije.
Primjera radi, zaključno s travnjem, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 posto, dok je taj rast u Europskoj uniji iznosio malo manje od devet posto. Istovremeno, značajan utjecaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji koja u tom smjeru nije intervenirala.
“Mnoge zemlje su pokušale intervenirati na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagirali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane”, naglasio je Đogo.
Inače, kada je riječ o eurozoni, svibanjska inflacija iznosila je 8,1 posto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u lipnju iznosila 8,6 posto. Najveća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 posto, a slijede je Litva sa 20,5 i Latvija s 19 posto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 posto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.
Prognoze europskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s obzirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.
Bruno le Maire, francuski ministar financija, nedavno je rekao da je Europa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko desetljeća.
Stručnjaci u BiH, prije svih Središnja banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnju od 9,2 posto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u svibnju bila 7,4 posto, u veljači 8,7, ožujku 11, travnju 14,1 i svibnju 14,4 posto.
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su krajem ožujka iz Središnje banke BiH.
Visina inflacija
Bosna i Hercegovina 14,4%
Srbija 10,4%
Hrvatska 10,8%
Crna Gora 11,7%
Slovenija 8,1%
/HMS/