Na zagrebačkom Županijskom sudu – iznova je počelo suđenje za ratno profiterstvo Ivi Sanaderu, nakon što je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu presudu iz 2018., kojom je bivši premijer osuđen na dvije i pol godine zatvora. Početak suđenja prati reporter HTV-a Eugen Husak koji je rekao kako je očekivano nakon što je Vrhovni sud ukinuo presudu za ratno profiterstvo, Ivo Sanader samouvjereno poručio da se ne osjeća krivim.
Eugen Husak je istaknuo kako se čitav slučaj odigrao davne 1994., 1995. godine u vrijeme kad je Ivo Sanader bio pomoćnik, zamjenik ministra vanjskih poslova u Austriji za Hrvatsku pregovarao s bankama za dizanje kredita za kupnju zgrade hrvatskog veleposlanstva.
– Kredit je odobrila Hypo banka i zauzvrat isplatila Ivi Sanaderu 3 milijuna i 600 tisuća kuna provizije. USKOK-ovi istražitelji su tu proviziju protumačili kao ratno profiterstvo i štetu za hrvatske porezne obveznike pa je čitava priča završila na sudu no Vrhovni sud je tu presudu od 2 i pol godine zatvora za Sanadera ukinuo iz dva razloga: Utvrdili su kako je u to vrijeme kredit bio puno povoljniji od svih onih koje su poslovne banke nudile Republici Hrvatskoj te smatraju da hrvatski porezni obveznici nisu oštećeni zato što novac Sanaderu nije isplaćen s računa države, nego ga je platila austrijska privatna banka, zaključio je.
– Mi smatramo da i u ovom trećem suđenju dokazi, koje smo prikupili i koje smo prezentirali do sada dva puta na sudu i koji su rezultirali osuđujućom presudom, daju dovoljno dokaza da je optuženi počinio kazneno djelo ratnog profiterstva bez obzira na stavove koje je iznio i Ustavni sud i Vrhovni sud, rekla je Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a.
– Imamo u vidu odluku Vrhovnog suda koji je ukinuo zadnju presudu i malo se čudim da kolegica, zamjenica ravnateljice USKOK-a, može reći da u stvari njih ne zanimaju stavovi Vrhovnog i Ustavnog suda. Smatram da je to nedopustivo, rekla je Jadranka Sloković, odvjetnica Ive Sanadera.
Vrhovni sud je u ožujku ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostupanjskom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i gospodarski potencijal države u ratu.
Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.
Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.
Pojašnjavajući odluku, najviši sud je naglasio da je pravilo utvrđivanje činjenica odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna.
Vrhovni sud je istaknuo kako prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, ali dodaje da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.
– Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3,6 milijuna kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu, odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva, pojasnio je sud.
Ističu da je to jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda tijekom ovog suđenja.
Sanader u zatvoru od travnja 2019.
-Pritom, navedeni je zajam, prema prvostupanjskoj presudi, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu bio povoljan za RH u odnosu na visinu kamatnih stopa i u odnosu na rok otplate”, naglasio je Vrhovni sud dodajući da u vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje RH te da je provizija isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države.
Najviši sud zaključuje da je u ponovljenom postupku potrebno s više pažnje ocijeniti jesu li se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju.
Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.
Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom studenoga 2021.
Izvor:hrt.hr