Nekoliko dužnosnika SDA govorilo je na skupu podržanom od federalnog ministarstva i ispred ekrana s grafikama koje podsjećaju na predizborne plakate ove stranke. Organizacije koje nadgledaju izbore upozoravaju na zloporabu i preuranjenu kampanju, piše BIRN BiH.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je u Bratuncu 17. srpnja ove godine na višednevnom događaju „Dani povratka 2022“ dok su se iza njega velikim zelenim slovima isticali ime i prezime te 2022. godina. Na Facebook stranici stranke je dva dana kasnije objavljen i promotivni video s posjeta Bratuncu urađen poput onih tijekom predizborne kampanje.
No događaj u Bratuncu je podržalo federalno ministarstvo na čijem je čelu funkcionar SDA. Usto, službena predizborna kampanja, kada je kandidatima dozvoljeno da prave predizborne skupove, počinje tek od rujna.
Usprkos tome, SDA je u Travniku, nekoliko dana nakon događaja u Bratuncu, organizirala javnu tribinu tijekom koje su na ekranima iza govornika riječi bile istaknute zelenom bojom na sličan način kao i tijekom “Dana povratka”.
Skup poput onog u Bratuncu može dati prednost u odnosu na ostale kandidate, objašnjava Dario Jovanović iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”.
On nema dileme da se radi o zloporabi javnih resursa tijekom onoga što naziva preuranjenom kampanjom.
“Sve što se događa u vremenu prije izbora jest izborna kampanja, točka. Mogu se koristiti različiti izgovori, različita opravdanja, to je kampanja. Čak i onda kad institucija, ministarstvo ili netko iz javnog proračuna koristi novac tempirano prije izbora da bi eto promovirao određene boje, ikonografiju, kandidate na izborima ili stranku”, kaže Jovanović.
On smatra da nisu slučajno odabrani vizualni elementi i boje slične onima koje koristi SDA tijekom obraćanja njihovih funkcionara prvog dana događaja u Bratuncu.
“Vrlo je teško sada reći je li to ciljano ili nije, ali ako je nešto na golo oko vidljivo da odgovara određenim vizualima koje koristi isključivo jedan politički subjekt, a ovdje to jestslučaj, onda se ne trebamo praviti ludi, zavaravati, nego stvari nazvati pravim imenom i vjerojatno to je u tom cilju i učinjeno”, kaže.
“Dane povratka 2022” organizirala je Mreža mladih Muftijstva tuzlanskog u suradnji s medžlisima Islamske zajednice Bratunac, Zvornik i Kalesija, “s ciljem evociranja uspomena na dane povratka svojim domovima Bošnjaka Podrinja, ali i pružanja podrške pred izazovima u kojima se danas nalaze”, priopćeno je ranije na stranici Medžlisa. U priopćenju se navodi da je generalni pokrovitelj događaja Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na čijem čelu je ministar iz SDA Edin Ramić.
U najavi manifestacije navedeni su svi događaji tijekom nekoliko dana, a 17. srpnja kao središnji događaj manifestacije najavljen je koncert duhovne glazbe, ali bez informacija o predstavljanju i obraćanju zvanica. A zvanice su bile trenutni funkcionari i članovi SDA Izetbegović i Ramić te potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić.
Iz lokalnih ogranaka Islamske zajednice koji su organizirali događaj nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o troškovima i izdvajanjima za organizaciju “Dana povratka”, kao ni o razlogu pozivanja samo funkcionara SDA a ne i drugih stranaka. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica također nije odgovorilo na upit o količini novca koji je izdvojilo za događaj čiji je generalni pokrovitelj.
Damjan Ožegović, istraživač organizacije Transparency International u BiH, koja prati regularnost izbora, kaže kako se događaji poput “Dana povratka 2022” u Bratuncu svrstavaju pod definiciju takozvanih “funkcionarskih kampanja”, gdje funkcionari na različitim administrativnim razinama vlasti intenziviraju u predizbornom periodu posjete ovakvim događajima, ili poduzećima i ustanovama, koje se prikazuju kao njihov redovan rad, a suštinski jesu dio političke promocije.
“Upravo zbog pojavljivanja većeg broja kandidata na predstojećim izborima, događaj iz Bratunca se može okarakterizirati kao slikoviti primjer zloporabe javnih resursa za pridobivanje podrške određene kategorije biračkog tijela”, kaže Ožegović.
On dodaje da je zloporaba i iskorištavanje javnih resursa najčešći vid nepravilnosti kojima se kandidati u svim izbornim ciklusima u BiH služe.
Organizacije koje prate predizbornu kampanju već su zabilježile povećan broj aktivnosti svih stranaka povezan s izborima.
Prema Izbornom zakonu BiH, zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje. Ali za ovo kršenje potrebno je dokazati da je izvršeno plaćanje kampanje, što u velikom broju slučajeva pravi smetnje organizacijama koje prate regularnost izborne kampanje.
Jovanović kaže kako su tijekom praćenja kampanje uložili puno prijava koje su se odnosile na promociju na društvenim mrežama jer su imali informaciju je li i koliko objava sponzorirano, ali da im je to vrlo teško dokazati u primjerima skupova.
“Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je izašlo čak s priopćenjem gdje sebe amnestira od odgovornosti za preuranjenu kampanju govoreći da to mora biti po prijavi i da mora biti s dokazom plaćanja. Vrlo je teško očekivati da netko tko nije institucija, istražni organ, dokazuje je li politička stranka platila ili nije. Mi mislimo da bi teret dokazivanja trebao biti na institucijama”, kaže.
SIP je u 2020. godini prvi put izrekao sankcije za zloporabu preuranjenom kampanjom, po prijavi Koalicije Pod lupom i Transparency Internationala, zbog čega su izrečene novčane kazne političkim subjektima, navedeno je iz SIP-a za BIRN BiH.
Prema kaznenim odredbama zakona, politički subjekti koji vode izbornu kampanju od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 maraka.
Ovakvim postupanjem se obesmišljavaju zakonske procedure i pravila ako ne postoji adekvatna ili bilo kakva sankcija, smatra Jovanović.
“Mi imamo kulturu nekažnjavanja u ovom društvu, što dovodi do apsurda, dovodi do bezvlašća, dovodi do toga da nismo svi isti pred zakonom kao građani, jer političke stranke očigledno imaju amnestiju na činjenje kaznenih djela, a neke nepravilnosti jesu kaznena djela”, dodaje.
Prije službene izborne kampanje, koja počinje u rujnu, za ukupno 18 dana srpnja, tijekom monitoringa izbornog i predizbornog procesa Transparency International je uočio 175 slučajeva intenziviranja javnih radova čija vrijednost prelazi 200 milijuna maraka, od čega se skoro polovina odnosi na započinjanje radova čiji se završeci planiraju pred same izbore, a što se upravo koristi kao povod za osobnu ili stranačku promociju. Za isti period zabilježili su 343 događaja koji se mogu protumačiti kao zloporaba resursa za osobnu političku promociju.
“Ovaj predizborni ciklus se naročito izdvaja po učestalosti raspodjele različitih poticaja, subvencija i novca građanima i potencijalnim biračima, a ukupna izdvajanja u ovom promatranom periodu prelaze 212 milijuna KM, ne računajući povećanja plaća i najavljena povećanja plaća”, kaže Ožegović.
Do sada su iz Transparencyja podnijeli 13 prijava SIP-u zbog preuranjene političke kampanje političkih subjekata ili stranaka.
Ožegović kaže kako se uz zarobljene institucije i funkcionare koji javne resurse koriste u stranačku korist, te uz nedorečenost postojećih zakonskih rješenja i adekvatnih sankcija, najveću posljedicu snose građani, koji to sve u konačnici financiraju.
“Jedini koji će trpjeti uvijek će biti građani, a naročito najugroženije kategorije, na sličnim događajima poput onog iz Bratunca, koje su podobne za serviranje već provjerenih narativa i čija se dobra volja beskompromisno zlorabi za generiranje biračke podrške”, poručuje.
Bratunac nije jedini događaj na kojem se pojavio Bakir Izetbegović. On je već u petak, 22. srpnja, boravio u posjetu u Gornjem Vakufu, gdje je prisustvovao javnoj tribini SDA, na kojoj je, zajedno s drugim funkcionarima i kandidatima, predstavio izborni plan stranke i govorio o njenoj misiji u BiH. Javna tribina je u cjelini brendirana vizualima SDA, uz korištenje boja i stila koji su simbolični za ovu stranku, a slični brendiranju događaja u Bratuncu.
On je, zajedno s drugim stranačkim kolegama iz Sarajeva i Zenice, došao i na prosvjede u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, održane u znak protivljenja izmjenama Izbornog zakona BiH u tijeku predizbornog procesa, gdje ga je veliki broj aktivista i simpatizera stranke dočekao aplauzom i ovacijama. On je ranije tijekom konferencije za medije, ali i putem društvenih mreža stranke, pozvao na okupljanje, dok su stranačke kolege iz Zenice na mrežama objavile da organiziraju prijevoz članova na prosvjed u Sarajevo.
Općinski odbor SDA Hadžići je 25. srpnju organizirao tribinu “SDA – Drugo čudo bosanskog otpora”, na kojoj su osim Izetbegovića govorili i drugi stranački funkcionari i članovi, promovirajući stranku i njenog predsjednika.
Iz SDA nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o pojavljivanju predsjednika stranke Bakira Izetbegovića na događajima i organiziranju javnih tribina.
Jovanović kaže kako bilo koji događaj koji organizira politički subjekt ili stranka podrazumijeva resurse koji se odnose na vrijeme, novac i ljude, zbog čega smatra da je svaki skup plaćen u pogledu promoviranja stranke, kandidata i ideje.
“Platit ćete putne troškove nekome, platit ćete zakup sale, platit ćete brendiranje koje postoji na svakom ovom događaju, pitanje je samo gdje je dokaz o ovoj uplati da bi SIP mogao reagirati, a po nama, trebali bi reagirati onda kada ne postoji konkretan dokaz, već kad se radi o vremenu kada je to zabranjeno”, kaže on.
Jovanović smatra da je cilj ove zabrane oslobađanje građana različitih vrsta propagandi u vremenu prije izbora, odnosno održavanje fer i korektnog prostora za sve kandidate i političke subjekte.
* Nakon objavljivanja teksta, Muftijstvo tuzlansko je odgovorilo na upit BIRN-a BiH negirajući da su podržali kandidaturu Izetbegovića i da su ga pozvali na događaj, dodajući da su se na događaju koji je bio javnog karaktera obratili najviši predstavnici Bošnjaka na državnom i entitetskom nivou. U odgovoru su naveli da je Ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica Federacije podržalo događaj „Dani povratka 2022“ sa 7.500 KM.
Izvor: Dnevnik.ba