Poluistina je, kažu., laž. Bezbroj je primjera kojima je to moguće potkrijepiti. A jedan od takvih je današnji odgovor predsjednika SDP BiH Nermana Nikšića, lideru SNSD-a Miloradu Dodiku u kojem mu tobože argumentirano objašnjava da on po Ustavu nije srpski član Predsjedništva BiH, te da članovi Predsjedništva BiH iz RS i F BiH ne predstavljaju konstitutivne narode već, kako kaže, teadministrativne jedinicu, piše Hrvatski Medijski Servis.
Uz to Nikšić pokušava pobiti i Dodikovu tezu da Christan Schmidt nije visoki predstavnik međunarodne zajednice, jer ga na tu dužnost nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN. No ostavimo to sada po strani.
Zadržimo se na prvoj Nikšićevoj tvrdnji, kako članovi Predsjedništva i iz F BiH ne predstavljaju hrvatski i bošnjački narod, već Federaciju BiH.
Nikišić tako u svom odgovoru Dodiku navodi:
“Jako je uočljiva činjenica da iako se vrlo često pozivate na Ustav Bosne i Hercegovine i druge relevantne domaće i internacionalne propise, ne nudite niti jedan citat iz ovih akata koji bi išli u prilog Vaših argumenata. Za početak, dozvolite da ukažem kako nije dobro da se pogrešno predstavljate, ukoliko već želite da Vaši argumenti budu uzeti u razmatranje i uvaženi kao stav jednog legitimnog organa. Naime, Ustav Bosne i Hercegovine ne poznaje funkciju „srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.“ Ustav Bosne i Hercegovine u članu V precizira da se „Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.“ U daljnjem tekstu definirano je da član Predsjedništva „može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran…“. Dakle, članovi Predsjedništva BiH, zaključuje Nikšić, formalno u radu tijela predstavljaju administrativne jedinice iz kojih su izabrani, a ne pojedine narode, neovisno o tome iz reda kojeg naroda su izabrani.
Nikšić je, očito, namjerno odlučio ne citirati cijeli članak 5. stavak 2, točka C i D Ustava BiH, već je pojedine rečenice vadio iz konteksta, samo kako bi potkrijepio svoju lažnu tvrdnju da članovi Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i Federacije BiH, ne predstavljaju narode, već te, kako on kaže, administrativnu jedinicu.
Zato ćemo citirati Članak 5, stavak 2, točke C i D Ustava BiH, u potpunosti, gdje se izrijekom spominju hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH, a dokaz da oni ne predstavljaju samo Federaciju BiH već i dva konstitutivna naroda, hrvatski i bošnjački je to što njihov veto na odluke Predsjedništva BiH potvrđuje hrvatski, odnosno, bošnjački klub Doma naroda Parlamenta FBiH, koji po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” predstavlja konstitutivne narode. Dakle, u članku 5, stavak 2 Ustavu BiH precizno stoji:
c) Predsjedništvo će nastojati usvojiti sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), točke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uvjetom iz točke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član s te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Da zaključimo, kako narodna izreka kaže, u laži su kratke noge, kad postoji internet i za čas možete provjeriti istinitost onog što tvrde tumači Ustava BiH.
/HMS/