Vrhovni sud Kosova 14. ožujka prošle godine Adrijani Hodžić, koja se na izborima za Parlament Kosova kandidirala kao predstavnica bošnjačke nacionalne manjine poništio je 4.502 glasačkih listića od ukupno osvojenih 6.422, jer je Sud utvrdio kako je većinu glasova Hodžić dobila od birača, građana srpske nacionalnosti, te kao takva ne može predstavljati bošnjačku nacionalnu manjinu na Kosovu. Hodžić zbog toga nije izabarana u Skupštinu Kosova.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Ovaj slučaj treba koristiti da se najprije pred Sudom BiH, u prvom i drugom stupnju, a potom i pred Ustavnim sudom BiH, pa u konačnici, ako bude potrebno i pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, ospori, odnosno poništi izborni rezultat Željka Komšića, kandidata na izborima 2. listopada ove godine, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u svim onim općinama gdje je broj glasova koji Komšić osvoji veći od broja građana hrvatske nacionalnosti u toj općini, prema popisu stanovništva iz 2013. godine.
Podsjetimo na izborima 2018., kao i onim 2006. i 2010. Željko Komšić glasovima bošnjačkih birača, što je lako dokazivo, izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH “i na druge administrativno-političke razine”, koje su po Ustavu namjenjene za predstavljanje konstitutivnih naroda, a to znači i Predsjedništvo BiH.
Ustavni sud BiH u obrazloženju presude u predmetu Božo Ljubić navodi:
Ustavni sud BiH podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Iz ovoga je bjelodano jasno kako bi ponovni izbor Željka Komšića, bošnjačkim glasovima, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno da parafraziramo presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubića kako bi to značilo “povredu načela konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda, a time i povredu Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, jer nije izabran od onih koje po Ustavu treba predstavljati..
Podsjetimo, članak 5, stavak 2, točka C i D jasno govore o tome da se u Predsjedništvo BiH ne bira Hrvat, po nacionalnosti, već predstavnik Hrvata. Dokaz tome je što veto hrvatskog člana na odluke Predsjedništva BiH potvrđuje hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, koji po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” predstavlja hrvatski konstitutivni narod. Dakle, u članku 5, stavak 2 Ustavu BiH precizno stoji:
c) Predsjedništvo će nastojati usvojiti sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), točke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uvjetom iz točke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član s te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Da zaključimo umjesto nadmetanja u tome tko će bolje opisati ciljeve velikobošnjačke politike, koji su svima već odavno jasni, i tko će oštrije osuditi takvu politiku, hrvatski politički predstavnici trebali bi već sada formirati ekspertni pravni tim koji će koristeći pravne lijekove, spriječiti da Hrvati i po četvrti put budu majorizirani u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, štiteći na taj način ne samo ustavna prava hrvatskog naroda u BiH, već i Ustav BiH, koji je dio Međunarodnog mirovnog sporazuma, a time i mir u BiH.
Izvor: HMS