Državni zavod za statistiku nedavno je obavio podatak po kojem su proizvođačke cijene građevnog materijala u Hrvatskoj u srpnju ove godine bile 10,3 posto veće nego lani u istom mjesecu.
Prema podacima HGK cijena građevnog materijala u veleprodaji, ovisno o kojem je proizvodu riječ, povećana je od 30 do 60 posto. Ovisno o vrsti, cijena tone cementa porasla je za 30 do 45 posto, opeka je po komadu, opet ovisno o vrsti, skuplja od 24 do 60 posto, dok je cijena dasaka po prostornom metru porasla – 65 posto.
Sve to uveliko otežava situaciju za kupce novih nekretnina, za građevinske tvrtke, kao što i usporava već ionako presporu obnovu nakon potresa.
Pravila o povećanju ugovorenih cijena
Prije nepuna dva mjeseca Vlada je donijela, i to drugi po redu, zaključak kojim su uređena pravila o povećanju ugovorenih cijena za izvođenje građevinskih radova u javnom sektoru kako bi se nastavili radovi koji su zaustavljeni zbog poskupljenja građevnog materijala, jer su za tvrtke koje su ih trebale izvoditi ti poslovi postali neisplativi.
Uz to, mogućnost promjene iznosa dogovorenih u ugovorima trebalo je biti jamstvo i da će se tvrtke javljati na natječaje i da će to omogućiti ubrzanje obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali i da neće doći do zastoja u korištenju europskog novca koji Hrvatska ima na raspolaganju. Prema tom zaključku povećanje cijena do deset posto trebalo je ići na teret samih izvođača, dok bi iznos iznad deset posto plaćala država.
Spore promjene
Nepuna dva mjeseca kasnije, kako piše Novi list, čini se da posao oko promjene ugovora i dalje sporo teče, iako se Vlada nadala da će ga drugi popravljeni zaključak iz lipnja ubrzati.
Iako im to omogućava i Zakon o obveznim odnosima, naručitelji radova u javnom sektoru nisu bili skloni donositi odluke o povećanju vrijednosti ugovora, iako su građevinari isticali da im ispunjavanje ugovora, uz sve veće cijene građevinskog materijala, donosi samo gubitke. Strah od mogućih istraga oko potpisivanja aneksa ugovora i povećanja iznosa očito je bio veći od potrebe da se radovi pokrenu i ubrzaju. Zato je Vlada i donijela dva zaključka, prvi u rujnu prošle godine, drugi izmijenjeni u lipnju ove godine i time je naručitelje iz javnog sektora poticala na korekcije ugovora.
Što se tiče rasta cijena sirovina na svjetskim burzama, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj za Novi list je rekla da se cijena željeza na Londonskoj burzi u lipnju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjila za oko 30 posto, cijena drva na USA burzi pala je za oko 44 posto. Cijena aluminija u lipnju je u odnosu na isto razdoblje 2021. godine porasla za oko tri posto na Londonskoj i Frankfurtskoj burzi, dok je cijena bakra na istim burzama i u istom razdoblju pala za oko šest posto. Cijene cinka bilježe povećanje za oko 25 posto, nikla za oko 45 posto, kositra za oko 7 posto, dok cijene olova bilježe pad od šest posto na Londonskoj burzi.
Hoće li doći do nižih cijena?
– Treba proći neko vrijeme kako bi se kretanja cijena sirovina na burzama odrazila na same proizvode, ali treba uzeti u obzir i to da nekoliko faktora utječe na formiranje konačne veleprodajne cijene, poput logistike, cijene prerade i proizvodnje s faktorom cijene energenata – rekla je savjetnica Čagalj na upit o hoće li se sniziti cijene na domaćem tržištu.
Što se pak tiče potpisivanja aneksa ugovora, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dosad nije dobilo informaciju o potpisivanju takvih dodataka koji bi bili uzrokovani promjenom cijena radova i materijala između korisnika sredstava i izvođača radova.
Nema informacija o aneksima ugovora za veće naručitelje
Ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori, odgovorila je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, nemaju informacije o aneksima ugovora za veće naručitelje. Ona ističe da manji primjeri potpisivanja ne predstavljaju još dovoljno veliki uzorak da bi se moglo govoriti da je korekcija ugovora krenula.
– Treba imati na umu i da je svaki ugovor različit s različitim stavkama u troškovniku, nekad i po tri tisuće njih, pa je za očekivati da za potraživanje razlike treba vremena. Sigurni smo da će svi oni koji su od Komore zatražili indekse i pokrenuti postupak priznavanja razlike prema naručiteljima, ističe Čagalj.
Izvor: narod.hr/Novi list