Kad novinar postavi pitanje, Christian Schmidt puca po šavovima. Ispad bijesa čovjeka CSU-a koji kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma izazvao je iritaciju u međunarodnoj javnosti. Ali njegov je ton bio namjerno odabran.
U Bosni i Hercegovini postoji jedna lijepa izreka “S kim si, takav si” – s kim se družiš, takav si. Očito je visoki predstavnik zemlje Christian Schmidt proveo dosta vremena s lokalnim političarima.
– Nadam se da sam prodrmao donositelje odluka u politici – branio je svoj izljev bijesa. Prije nekoliko dana njegov emotivni istup na press konferenciji dospio je u javnost i izvan granica te balkanske zemlje. – Ako se stvari nastave kao prije, budućnost zemlje u srcu Europe bit će izgubljena – kaže on za N-tv. Bosnu i Hercegovinu “karakteriziraju snažne nacionalističke tendencije koje akteri iznova ciljano koriste” – objašnjava bivši njemački ministar poljoprivrede.
– Političari se zapetljaju u međusobno optuživanje umjesto da se bore za rješenja. Na tiskovnoj konferenciji u srijedu u istočnobosanskom gradu Goraždu, inače smireni i staloženi političar bio je vidno izgubljen. – Smeće, puno smeće! (Smeće, veliko smeće) – grmio je Schmidt pred kamerama. – Nismo ovdje da se igramo političkih igara. […] Do ove sam točke s ovim optužbama koje su potpuno lažne!
Njegov ispad bilo je pitanje bosanskohercegovačke reporterke Adise Imamović s TV kanala N1. Od Schmidta je željela doznati hoće li zbog svojih ovlasti visokog predstavnika za BiH (OHR) prije izbora 2. listopada ostvariti kontroverzno biračko pravo i zašto se brine samo o Hrvatima, prenosi Večernji list BiH prilog njemačke televizije N-tv.
Godine borbe oko prava glasa
Politički predstavnici triju konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) godinama se spore oko reforme Izbornog zakona. Prije svega, riječ je o političkoj ravnoteži u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, koja uz Republiku Srpsku sa srpskom većinom, čini jedan od dva entiteta u zemlji. U Ustavu zemlje, koji je sadržan u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, sve tri etničke skupine imaju ista prava. Međutim, promjene u prethodnim visokim predstavnicima pomaknule su ravnotežu u Federaciji u korist brojnijih Bošnjaka.
– Dosadašnje reforme omogućile su da Bošnjaci, koji su brojčano nadmoćniji, nametnu svoje političke predstavnike Hrvatima na svim razinama vlasti – objašnjava povjesničar Domagoj Knežević. Primjer za to je kontroverzni političar Željko Komšić.
Predsjednik Demokratske fronte, koja je deklarirano konzervativna, tri je puta biran za hrvatskog predstavnika u tročlano državno Predsjedništvo, s većinom bošnjačkih glasova. Unatoč njegovoj dvanaestogodišnjoj vladavini, jasna većina Hrvata i dalje ga odbija kao legitimnog predstavnika.
– Dok Bošnjaci, kao najbrojnija nacionalna skupina, žele iskoristiti ovu političku prednost i svoje nacionalne interese afirmirati u obliku građanskog koncepta, Hrvati kao najmanja skupina traže da se zajamče prava konstitutivnih naroda i da se promiču euroatlantske integracije – objašnjava profesor na Hrvatskom institutu za povijest.
U svojstvu visokog predstavnika koji za međunarodnu zajednicu nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, Schmidt je više puta pozivao donositelje odluka na postizanje bilateralnog sporazuma. Ozbiljan pokušaj propao je ovoga siječnja u primorskom gradiću Neumu – predstavnici EU-a i SAD-a pozvali su dvije strane na razgovor. Bošnjaci, predvođeni najvećom strankom SDA, odbili su sve reformske prijedloge hrvatskih stranaka. To je produbilo međusobno nepovjerenje i očvrsnulo frontove.
– Svaka promjena znači gubitak vlasti za bosanskohercegovačke političare svih boja – objašnjava Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu i stručnjak za zapadni Balkan.
– Bosnom i Hercegovinom vladaju politički kriminalci koji kontroliraju gotovo sve stranke i velike dijelove medija, a Christian Schmidt prijeti da će ih srušiti.
Bio je kasni srpanj kada je procurio navodni Schmidtov nacrt izborne reforme za glasanje o sastavu Parlamenta u listopadu. Njime je predviđen postotni prag u deset županija Federacije kako bi se omogućio izbor legitimnih predstavnika etničkih skupina. Izvješće je izazvalo buru ogorčenja: bošnjački nacionalisti i građanske stranke pozivali su na prosvjede, a u nekim slučajevima i na nasilje. Bojali su se da bi Schmidt dekretom mogao nametnuti reformu Izbornog zakona, što ima ovlasti učiniti na temelju svoje dužnosti. Pred njegovim uredom u Sarajevu 25. srpnja okupilo se nekoliko tisuća ljudi. Dva dana kasnije Schmidt je najavio promjenu Izbornog zakona, no ona je bila samo tehničke prirode. Dao je političkim predstavnicima rok od šest tjedana za reformu Izbornog zakona. – Uvjeren sam da Schmidt neće tako lako odustati jer ipak iza sebe ima veliku većinu stanovništva – kaže SPD-ov političar Juratović. Ne smijemo se zavaravati politički organiziranim skupovima, on to jako dobro zna.
Pritisci na Schmidta
– Frustracija je velika na svim stranama – objašnjava Peter Beyer, izvjestitelj Unije za zapadni Balkan. On vrlo dobro može razumjeti Schmidtovo nezadovoljstvo jer radi u zemlji “u kojoj su individualni interesi vrhovnih političkih aktera stavljeni iznad interesa zemlje, političke blokade su dio svakodnevice, a izabrani političari ne rade svoj posao”.
Beyer stoga pozdravlja “nediplomatski način izražavanja”, a Schmidtovo “buđenje” ocjenjuje ispravnim. – Prošlost nas je naučila da nas diplomatski jezik, pogotovo na zapadnom Balkanu, ne vodi uvijek negdje – objašnjava političar CDU-a. Bilo je dosta ohrabrenja za njegov nastup unutar Unije jer je “opet u fokusu Bosna i Hercegovina”.
/HMS/