Vlada u srijedu održava tematsku sjednicu vezanu isključivo uz izmjene nekoliko desetaka zakona s obzirom na to da će Hrvatska uskoro postati članica eurozone, a održava se nakon jutrošnje sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.
Hrvatska će za koji mjesec postati 20. članica druge najveće monetarne unije u svijetu uvođenjem eura od 1. siječnja 2023. godine.
Premijer Andrej Plenković predsjedavao je 17. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, nakon koje se održava i posebna sjednica Vlade s koje će u Sabor poslati prijedloge izmjena 65 zakona, a kasnije će biti izmijenjeno još njih 23.
”Mi smo tijekom proteklih nekoliko godina vrlo sustavno radili na ispunjavanju kriterija i pretpostavki da postanemo članica europodručja”, naglasio je Plenković opetovavši da članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućava bolju zaštitu od kriza, navodi dnevnik.hr.
”Razdoblje koje je pred nama, četiri ključna mjeseca, karakterizirana su s nekoliko važnih procesa: prvi je zaštita potrošača, drugi je zakonodavni aspekt priprema, koji rješavamo kroz ove pakete zakona i time osiguravamo pravodobne izmjene zakona i pravnu sigurnost, treći je prilagodba svih segmenata društva na novu valutu i četvrto, da raspravimo prednosti članstva Hrvatske u europodručju”, pobrojao je Plenković.
Europodručje i Schengenski prostor
”Na pragu smo ostvarenja jednog od ključnih ciljeva”, poručio je Plenković i na jutrošnjoj sjednici Vijeća i dao pregled izazova s kojima se Vlada suočava posljednjih godina, a jedan od njih je i rat u Ukrajini, koji je stubokom promijenio stanje u cijelom svijetu.
”Unatoč svim izazovima i krizama proteklih nekoliko godina na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju – jedan je europodručje, a drugi Schengenski prostor”.
”Danas je pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu”, podsjetio je premijer te istaknuo i klimatsku krizu, koja se itekako vidi kroz suše s kojima smo suočeni ove godine.
”Na pragu smo ostvarenja jednog od ključnih ciljeva”, poručio je Plenković i na jutrošnjoj sjednici Vijeća i dao pregled izazova s kojima se Vlada suočava posljednjih godina, a jedan od njih je i rat u Ukrajini, koji je stubokom promijenio stanje u cijelom svijetu.
”Unatoč svim izazovima i krizama proteklih nekoliko godina na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju – jedan je europodručje, a drugi Schengenski prostor”.
”Danas je pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu”, podsjetio je premijer te istaknuo i klimatsku krizu, koja se itekako vidi kroz suše s kojima smo suočeni ove godine.
Naveo je i da će ”članstvo u eurozoni hrvatskom gospodarstvu omogućiti niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, a ono diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu”.
Prilagodba
”Pred nama je ostalo još dosta posla”, kazao je, a kao ključni prioritet je naglasio važnost informiranosti i zaštite potrošača: ”Moraju biti upoznati s procesom i zaštićeni od toga da netko lovi u mutnom. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poduzelo je niz aktivnosti kako bi proces bio transparentan i da se svi ponašaju korektno i fer, a ne nastoje profitirati”.
”Drugi je provedba zakonodavnih aktivnosti koji će osigurati pravnu izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva: opskrba novcem banaka, poduzeća i građana što je zahtjevan i skup proces, ali to je izrazito bitno. Četvrto je osvrnuti se na sve prednosti koje će nam donijeti članstvo u europodručju”, zaključio je Plenković.
Osvrnuo se na rast standarda u zemljama koje su proces prošle prije Hrvatske te kao primjer uzeo da su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007. godine, do 2021. bruto plaće rasle za 48 posto, a cijene 26 posto što znači da je zabilježen realan rast bruto plaća oko 22 posto. Kao slične primjere rasta naveo je i one u Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji.
”Ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, primanja građana onih država, osobito srednje i istočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao nabolje”, kazao je Plenković.
Stižu važne promjene za građane
Zbog uvođenja eura uvodi se i niz zakonskih izmjena, koje se mogu razdvojiti u dvije skupine, naime, kako je objasnio Primorac, u prvoj skupini su zakoni koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura i ima ih šezdesetak, a u drugoj su zakoni koji se moraju izmijeniti zbog uvođenja eura, ali i prilagoditi neke dodatne segmente i njih ima još dvadesetak.
Govoreći o izmjenama zakona Plenković je poručio: ”Vlada je radila i na godišnjem, nije se 65 zakona izmijenilo samo”, ustvrdio je.
Fiksni tečaj konverzije kune u euro je jedan euro 7,53450 kuna.
Dvojno iskazivanje cijena kreće obvezno od 5. rujna ove godine i trajat će do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja računi će morati biti iskazani isključivo u eurima.
Na svim bankomatima, neovisno o tome čijoj banci pripada, euri će se moći isplatiti bez posebne naknade između 15. prosinca 2022. i 15.siječnja 2023.
Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta u čijim će se poslovnicama tijekom prvih 12 mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute.
Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica. No, građani će kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.
Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, Fina i Hrvatska pošta prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura.
Ministar gospodarstva održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je na Etički kodeks za zamjenu hrvatske kune eurom i istaknuo da mu je dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.
Viceguverner Michael Faulend je naveo podatak o kamatnim stopama na novoodobrene stambene kredite u zemljama koje nisu uvele euro.
– U Hrvatskoj su ostale na razini tri posto, čak i malo ispod, u Poljskoj su preko osam posto, Mađarskoj i Češkoj se kreću otprilike na oko 4,5 posto – kazao je.
Izvor: narod.hr/dnevnik.hr