Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović izjavio je jučer na pres-konferenciji u Sarajevu da procjenjuju da u Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30.000 radnika, pa je zatražio da država omogući brzu proceduru za dovođenje stranih radnika u našu zemlju.
– Mislim da je neiskreno, neozbiljno, pa i bezobrazno istovremeno tvrditi da želite povećati plaće radnicima, a tražiti olakšice za dovođenje jeftine radne snage čime bi se i sadašnje plaće mogle drastično oboriti, a naši radnici ucjenjivati jer se mogu zamijeniti nekim nesretnicima iz inozemstva koji su spremni na maltene robovske uvjete rada i plaće ispod svakog minimuma – komentar je Igora Gavrana, ekonomskog analitičara, na zahtjev Udruženja poslodavaca Federacije BiH, da država što prije omogući brzo dovođenje stranih radnika u BiH, piše Faktor.
Treba stvoriti uvjete da se domaće stanovništvo zaposli kao prioritet, a dovođenje radnika iz inozemstva može biti samo ekstremni izuzetak kada zaista ne postoji drugo rješenje i objektivno nema potencijalnih domaćih radnika, ali i tada privremeno dok se ne obrazuju i obuče domaći, dodaje Gavran i pojašnjava:
– Kakvu uopće svrhu za naše društvo bi imala privreda u kojoj dominiraju strani radnici koji svoje zarade šalju kućama dok se domaće stanovništvo iseljava jer ne može pronaći odgovarajući posao u svojoj zemlji? Iako svakako jedan značajan broj ljudi iz BiH odlazi i iz drugih razloga, ipak su primanja i uvjeti rada ključni za većinu njih. Da nije tako, zašto bi toliko radnika iz ugostiteljstva išlo u sezoni da radi u Hrvatskoj isti posao koji bi mogli raditi u BiH? Jedino zato jer su bolje plaćeni tamo. U mnogim sektorima u BiH, npr. u ugostiteljstvu, ali i trgovini i drugim djelatnostima, brutalno krše osnovna zakonska prava. Radnicima se onemogućavaju slobodni dani, godišnji odmori, bolovanja, pa valjda je prioritet našim radnicima omogućiti za početak sva prava koja im postojeći propisi garantiraju, zatim i njih i buduće domaće radnike platiti dovoljno za njihov rad, a ne zamijeniti ih nekim iz još siromašnijih zemalja koji bi prihvatili još nižu plaću i još gore uvjete rada!
Jedan od ključnih ekonomskih interesa svake države je veća zaposlenost svojih građana, nastavlja Gavran, jer onda doprinosi praktično svemu ostalom. Domaći radnik će svoj novac potrošiti u BiH, osnivat će obitelj i povećati natalitet, plaćati sve poreze i doprinose u budžet, kupovati domaće proizvode čime će opet povećati domaću potrošnju. Ako su uvjeti rada i plaće zadovoljavajući i mnogi naši ljudi izvana imaju razloga da se vrate i opet se dalje sve poboljšava i ti isti pozitivni efekti rastu, a kakve su koristi od stranog radnika Gavran ističe:
– Strani radnik iz ekstremno siromašne zemlje jedino generira veću zaradu poslodavcu, a najveći dio ionako mizernih primanja šalje obitelji izvan BiH, a i ono što mora potrošiti kod nas je minimalno jer su mu primanja minimalna. Istovremeno domaće stanovništvo ne može naći posao jer su ucijenjeni ili čak otpušteni zato da ih zamijeni lošije plaćeni nesretnik izvana koji prihvaća ono što oni ne žele i ne trebaju. Koliko tisuća konobara, trgovaca, građevinara i drugih radnika u BiH danas ne koristi godišnje odmore pa čak ni bolovanja jer ih poslodavac ucjenjuje i prijeti im otkazom ako pokušaju ostvariti makar osnovna prava iz zakona o radu, a sada se traži da taj takav poslodavac ima pravo na uvoz radne snage koja bi prihvatila još gore uvjete? U zemlji sa visokom nezaposlenosti, niskim primanjima i lošim uvjetima rada tražiti masovno dovođenje radne snage je neprimjereno i destruktivno. Vlast treba poboljšati uvjete poslovanja i umanjiti troškove poslodavcima kako bi potakla zapošljavanje, ali samo domaćih radnika, a ne stranih. Treba pomoći i obrazovanje i obuku i prekvalifikaciju kada je potrebna, ali dok imamo svojih nezaposlenih oni trebaju biti u fokusu, savjetuje ekonomski analitičar Igor Gavran
Po podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, sa 30. lipnjom 2022. godine na evidencijama županijskih službi za zapošljavanje bilo je registrirano 286.987 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na svibanj povećanje za 343, odnosno 0,12 posto.
Izvor:faktor.ba