Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pokrenuo je projekt pod nazivom “Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima”.
U sklopu projekta nastavljen je niz održavanja okruglih stolova u Županiji Zapadnohercegovačkoj na temu “Zaštitimo žrtve trgovine ljudima”.
Sljedeći okrugli stol održat će se u srijedu, 31. kolovoza 2022. godine u 14:30 sati, u Kino dvorani Posušje.
Kako navode u priopćenju, trgovina ljudima je globalni fenomen koji pogađa sve zemlje – zemlje u političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju kao i ekonomski razvijene zemlje.
Cilj trgovine ljudima je ostvarivanje zarade (ili neke druge koristi) kroz eksploataciju, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, prisilnom radu, prosjačenju, prisiljavanje na vršenje kaznenih djela, prisilnim brakovima, trgovini ljudskim organima ili nekom drugom obliku.
Jedan od uobičajenih stereotipa je da trgovci ljudima svoje žrtve izlažu isključivo seksualnoj eksploataciji, te da su samo žene i djevojčice ugrožene, a zanemaruju se drugi oblici eksploatacije, kao što je radna eksploatacija, čije su žrtve najčešće muškarci.
Iako se neke grupe češće pojavljuju kao žrtve nego druge, činjenica je da žrtva trgovine ljudima može biti svako – muškarci i žene, i dječaci i djevojčice, neovisno od svog porijekla, godina, nacionalne pripadnosti, obrazovanja, socijalnog statusa ili neke druge osobine.
Iako se žene najčešće žrtve seksualne eksploatacije i prisilne prostitucije, žrtve trgovine ljudima mogu biti i muškarci. Muškarci su obično izloženi radnoj eksploataciji, ali mogu biti žrtve i drugih oblika eksploatacije. Djeca kao najosjetljivija grupa žrtava trgovine ljudima se iskorištavaju za ugovorene brakove, seksualnu eksploataciju, prisilan rad, služenje u domaćinstvu, prisilnu prostituciju. Broj djece postaju žrtve trgovine ljudima je u porastu.
Žrtve trgovine ljudima ne daju svoj pristanak na eksploataciju, već se njihova poslušnost i sudjelovanje u eksploataciji osiguravaju putem prijetnji, prinude, prevare i sl. Za razliku od krijumčarenih osoba, koje imaju slobodnu kretanja, tj. ne ostaju vezane za krijumčara, žrtva trgovine ljudima nema stvarnu slobodu kretanja.
Ljudi postaju žrtve trgovine ljudima prije svega zbog neinformiranosti o samom pojmu trgovine ljudima, te posljedicama koje ona može izazvati.
Također, obiteljske situacije, kao što su nasilje u obitelji, siromaštvo, nedostatak obrazovanja mogu utjecati da osoba traga za boljom budućnosti I postane laka meta za trgovce ljudima. Važno je napomenuti da ukupne prilike u zemlji kao što su ekonomske, kulturne, političke, diskriminacija na tržištu rada mogu biti važni faktori koji će utjecati da osoba postane žrtva trgovine ljudima.
Trgovina ljudima se može dogoditi svakom i žrtva može postati svatko.