Što je dosad poznato o ‘plinskoj aferi’ u Ini iz koje je izvučeno više od milijardu kuna? Donosimo pregled

USKOK sumnja da je najnovijom plinskom aferom u Ini ova naftna kompanija oštećena za više od milijardu kuna. I dok glavni mediji ‘vrište’ o velikoj pljački i iznose detalje, a premijer Andrej Plenković tvrdi da je otkrivanje afere dokaz da u Hrvatskoj pravna država funkcionira, obični ljudi su već pomalo umorni od ovih raznih uhićenja i pravosudnih trakavica, te se pitaju koji će ovaj put epilog. Hoće li se opet nakon senzacionalnih privođenja sve smiriti, a potom doći do oslobađajućih presuda? Hoće li se raspetljati sve do kraja ili će ‘krupne ribe’ i opet biti izostavljene?

Donosimo kratku kronologiju ‘plinske afere’:

Kako je otkrivena pljačka više od milijardu kuna?

Prvi alarm su upalile banke koje su detektirale sumnjive račune. Nakon toga osumnjičenima je blokiran najveći iznos u hrvatskoj povijesti, čak 813 milijuna kuna.

U istrazi je velik posao odradio Ured za sprječavanje pranja novca.

– Ovo je stvarno specifičan slučaj jer je rezultirao blokadom najvećeg iznosa u povijesti Ureda, to je protuvrijednost od cca 813 milijuna kuna koji su blokirani u osam poslovnih banaka po 16 računa, odnosno u šest otvorenih investicijskih fondova kojima upravljaju tri društva, rekao je Ante Biluš, voditelj Ureda za sprječavanje pranje novca.

Sve je počelo, nastavlja, kada je nekoliko banaka uočilo sumnjive transakcije na računima pojedinaca.

– Ured za sprječavanje pranja novca, nakon što je zaprimio obavijesti o sumnjivim transakcijama od banaka, proveo je analitičku obradu, o svemu je obavijestio USKOK, koji je onda sukladno svojim ovlastima i Zakonu o kaznenom postupku započelo kriminalističko istraživanje, rekao je Biluš.

U kojem vremenskom razdoblju je trajalo izvlačenje novca?

u razdoblju od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022. Od prijave do uhićenja petorice osumnjičenika, među kojima je direktor u Ini Damir Škugor, proteklo je samo 90 dana.

Tko su osumnjičeni?

Osumnjičenici su direktor u Ini Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.

Za što se terete osumnjičeni isisavanje više od milijardu kuna iz Ine?

USKOK je, na temelju kaznenih prijava PNUSKOK-a i Samostalnog sektora za financijske istrage Porezne uprave, te rezultata suradnje s Uredom za sprječavanje pranja novca, donio rješenje o provođenju istrage protiv petero hrvatskih državljana (1975., 1978., 1969., 1963., 1947.) i jednog trgovačkog društva zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja, pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja te pranja novca.

Osnovano se sumnja da je I. okr., u razdoblju od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije INA – Industrija nafte d.d. (u daljnjem tekstu: INA) te zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije d. o. o. (u daljnjem tekstu: PIS), u cilju pribavljanja značajne nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, uz oštećenje INE, povezao u zajedničko djelovanje II. i III. okr. kao osnivače VI. okr. trgovačkog društva, te IV. okr. direktoricu PIS-a i V. okr., svog oca, pri čemu je, direktno ili posredstvom PIS-a, prirodni plin kojim raspolaže INA prodavao VI. okr. društvu po cijenama znatno ispod tržišne cijene, radi ostvarenja i podjele zarade od daljnje prodaje tog plina inozemnom kupcu po tržišnim cijenama.

U realizaciji plana, I. okr. je odredio da II. okr. u ime VI. okr. društva ishodi od HERA-e dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine plinom, što je II. okr. i učinio. Potom je I. okr. povezao II. okr., kao osnivača i direktora VI. okr. društva kao kupca, s IV. okr., direktoricom PIS-a kao prodavatelja plina koji je PIS dobavljao isključivo od INE u kojoj je I. okr. direktor. Zatim je, koristeći svoje ovlasti u upravljanju procesima nabave i prodaje prirodnog plina u INI, te svjestan očekivanog rasta cijena prirodnog plina u 2021., tijekom 2021. i 2022. dnevnu količinu plina koju je dogovorio sa II. i IV. okr. alocirao na PIS radi daljnje prodaje VI. okr. društvu, a od prosinca 2021. dio dogovorene količine plina prodavao je VI. okr. društvu i neposredno od INE, kako bi prikrio da značajne količine prirodnog plina INE usmjerava prema VI. okr. društvu po iznimno niskim cijenama. Pritom je cijena plina pri prodaji VI. okr. društvu bila fiksna i uvijek je iznosila 19,46 eura/MWh, bez ugovaranja zaštitnih klauzula i neovisno o promjenama cijene plina na energetskom tržištu, iako je I. okr. znao da VI. okr. društvo do tada uopće nije poslovalo, nije ostvarivalo prihode u bilo kakvoj poduzetničkoj djelatnosti, a osobito ne u djelatnosti trgovine plinom.

Tako kupljeni plin su putem VI. okr. društva kontinuirano prodavali inozemnom kupcu na relevantnim platformama za trgovinu plinom i to po tržišnim cijenama, u rasponu do 210,26 eura/MWh, na koji način je VI okr. društvo ostvarilo priljeve od prodaje plina od ukupno najmanje 171.251.224,78 eura, odnosno 1.288.602.827,61 kuna. S obzirom na to da su troškovi VI. okr. društva za tako kupljeni plin u 2021. i 2022. iznosili 242.140.032,09 kuna, kumulirana razlika nabavne i prodajne cijene plina iznosila je ukupno najmanje 1.046.462.795,52 kuna.

Kako bi prikrili kontinuirano usmjeravanje najvećeg dijela ostvarene koristi na račune pod njegovom kontrolom, I. okr. je s II., III. i V. okr. dogovorio da će III. okr. za nagradu preuzeti dio osnivačkih udjela u VI. okr. društvu te na svoj račun primati prijenose novčanih sredstava sa računa tog društva, dok će V. okr., otac I. okr., dati na raspolaganje svoje račune i pritom preuzeti ovlasti punomoćnika po računu III. okr. s kojeg će svaki mjesec prenositi novčana sredstva u korist svog računa, po kojem je opunomoćen I. okrivljenik.

Tako je, po nalozima II. okr., s računa VI. okr. društva na njegove račune prenesena dobit u iznosu od najmanje 102.263.712,01 kuna, kao i na račune sa njim povezanog društva u iznosu od 13.798.552,48 kuna, te na račun III. okr. iznosu od najmanje 541.395.385,14 kuna, od čega je III. okr. za sebe zadržao najmanje 68.923.061,34 kuna. Preostala sredstva s njegovog računa u iznosu od najmanje 472.472.323,80 kuna prenesena su na račun V. okr., na čiji račun je prenesen i iznos od 9.619.298,67 kuna od sredstava prenesenih na račun II. okr., sve kao iznos imovinske korist koja pripada I. okr., dok je iznos od najmanje 204.394.000,97 kuna ostao na računu VI. okr. društva.

Slijedom navedenog, INA u kojoj je I. okr. direktor oštećena je za najmanje 1.046.462.795,52 kune, a okrivljenici i okrivljeno društvo su ostvarili nepripadnu imovinsku korist od najmanje 848.053.098,12 kuna, i to I. okr. u iznosu od najmanje 482.091.622,47 kuna, II. okr. najmanje 92.644.413,34 kuna, III. okr. najmanje 68.923.061,34 kuna, a VI. okr. društvo najmanje 204.394.000,97 kuna.

Osim toga, II. okr. je u razdoblju od lipnja 2020. do kraja kolovoza 2022., u Zagrebu i Biogradu, znajući za nezakonito porijeklo novčanih sredstava pribavljenih počinjenjem opisanih kaznenih djela, naložio prijenos tih sredstava na bankovne račune te je potom ta sredstva prenosio među više bankovnih računa, te je ukupno 14.374.465,76 kuna i 1.659.000,00 eura ulagao u kupnju i opremanje nekretnina, kupnju vozila i fondove radi ostvarenja dobiti od takvih ulaganja, sve kako bi tako stečenim sredstvima zametnuo trag i neistinito prikazao da proizlaze iz zakonitog izvora.

Također je V. okr., u razdoblju od početka rujna 2021. do 21. listopada 2021., znajući za nezakonito porijeklo novčanih sredstava pribavljenih počinjenjem opisanih kaznenih djela i kako bi tako stečenim sredstvima zametnuo trag i neistinito prikazao da proizlaze iz zakonitog izvora, na području Šibenika uložio 150.000,00 eura u stjecanje kuće, na svoje ime i ime svoje supruge kao suvlasnice, radi njezina korištenja u obavljanju smještajno-turističke djelatnosti te ostvarenja daljnje zarade.

Ured za sprječavanja pranja novca je temeljem zahtjeva ovog Ureda izdao naloge za privremenim zaustavljanjem izvršenja sumnjivih transakcija na većem broju računa okrivljenika i s njima povezanih osoba, na koji način su blokirana novčana sredstva u iznosu od 569.119.701,94 kuna i 33.243.285,41 eura. Ured će predložiti sudu donošenje privremenih mjera osiguranja oduzimanja nezakonito pribavljene imovinske koristi.

Tko sjedi u Nadzornom odboru u Ini?

Nadzorni odbor tada je imao devet članova te je njime predsjedavao Damir Vanđelić. Uz njega su, kao predstavnici hrvatske strane bili još i Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, odvjetnik Damir Mikuljan i Jasna Pipunić koja je predstavnica radnika.

Krajem prošle godine dolazi do promjena u sastavu Nadzornog odbora, iz kojeg izlaze Vanđelić i Burilović. Mikuljan postaje predsjednik, a ulaze odvjetnik Branimir Škurla i ministar gospodarstva Davor Filipović.

Sada su u Nadzornom odboru Ine: Damir Mikuljan (predsjednik Nadzornog odbora), József Molnár (zamjenik predsjednika), te članovi: Zsuzsanna Ortutay, Gabriel Szabo, Domokos Szollar, Jasna Pipunić, dr. sc. Branimir Škurla, dr. László Uzsoki, Ivo Ivančić.

Kolika je naknada članovima Nadzornog odbora?

Sva četiri hrvatska člana Nadzornog odbora dobivaju naknadu, koja iznosi dvije prosječne neto plaće radnika Ine isplaćene u prethodnom mjesecu. Naknada predsjedniku iznosi tri prosječne plaće.
Na godišnjoj razini radi se o više stotina tisuća kuna. Većina mađarskih predstavnika u nadzornom odmoru nemaju pravo na naknadu. Internim pravilima određeno je da zaposlenici drugih kompanija MOL Grupe koji su članovi Nadzornog odbora Ine tu dužnost obnašaju kao dio redovnog posla i za to nisu plaćeni.