Kada bismo analizom izvješća medija iz Sarajeva za utorak, 30. kolovoza, pokušali sklopiti sliku što se toga dana događalo vezano uz BiH i regiju, onda bismo posve sigurno iz takvoga materijala teško mogli razlučiti kakve su poruke s Bledskog foruma uputili najvažniji igrači za ovu regiju.
A napose za Bosnu i Hercegovinu. Tamo su, naime, za neupućene, na panelu, na kojemu se govorilo o zapadnome Balkanu i njegovoj europskoj perspektivi, upućene iznimno važne poruke koje je javnost očito svjesno prešutjela, piše Večernji list BiH.
Hrvati ključ rješenja
Ponajprije se to odnosi na istup prvog govornika na tome panelu i praktički najznačajnijeg među govornicima posebnog američkog izaslanika za Balkan koji je zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika zadužen za Europu i Euroaziju Gabriela Escobara. Ni u jednom izvješću nisu spomenute njegove ključne poruke, a odnosile su se na perspektivu zemalja regije, te problem “manjina”, odnosno manje brojnih zajednica na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Dužnosnik State Departmenta istaknuo je kako su najviše iskri na Balkanu posljednjih godina izazivali problemi vezani uz status i tretman manjina, bilo da je riječ o Hrvatima u BiH ili Srbima na Kosovu. – Trebamo postići dogovor da se manjine osjećaju predstavljeno, vrednovano i integrirano – istaknuo je Escobar.
Dodao je kako taj problem nije samo stvar političara nego i civilnog društva te međunarodne zajednice. Kada se tek dvije rečenice spuste u realnost Bosne i Hercegovine, onda je jasno kako je američki diplomat poručio da se u BiH mora osigurati predstavljenost Hrvata u izbornom procesu i njihovu sudjelovanju u vlasti, zatim da se cijeni njihova uloga te da budu integrirani u društvo. Ništa od toga što je Escobar iznio ne predstavlja nikakav poseban tretman za “manjinu”, odnosno konstitutivnu hrvatsku zajednicu u BiH, nego posve logičan civilizacijski pristup prema manje brojnim zajednicama. A pri tome valja imati na umu i same odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma koje definiraju da su Hrvati u BiH jedan od triju tvorbenih, konstitutivnih naroda koji po odredbama toga sporazuma, ali i tumačenju Ustavnoga suda BiH u više presuda (“Alija Izetbegović”, “Božo Ljubić”, “Bariša Čolak”…) moraju biti jednakopravni te legitimno politički predstavljeni.
Upravo je zbog riječi “predstavljenost” kroz izborni proces i kasnije u izvršnoj vlasti Escobar praktički poremetio strategiju većine bošnjačkih stranaka da se Hrvate treba posve politički isključiti iz sustava podjele vlasti, čime bi se narušilo ključnu ravnotežu Daytonskog mirovnog sporazuma. A upravo protiv toga najsnažnije je istupila administracija Sjedinjenih Američkih Država.
Inače, do prije godinu dana nezamislivo je bilo da bošnjačke političke stranke i bliska im javnost uopće pomisle konfrontirati se službenom Washingtonu. Ponajprije zbog nezamjenljive uloge SAD-a u zaustavljanju rata i stradanju ljudi. No, bošnjačka se javnost već dulje uvjerava kako je potrebno srušiti Daytonski mirovni sporazum te stvoriti novi ustavnopravni i politički poredak temeljen na “jednostavnim” premisama kakve je javnosti upravo na Bledu prilično prozirno i patetično pokušala “prodati” ministrica vanjskih poslova iz SDA Bisera Turković. A što se svelo na rečenicu: “Moja majka je Hrvatica, otac je Bošnjak, tko sam ja?”. Uz to, na panelu je naručila dva servilna pitanja na koja je odgovarala sa šalabahtera te je jedina od svih sugovornika zaslužila dva pljeska. Na iznenađenje svih nazočnih. Da je ono što je izustila ministrica Turković rekao netko drugi, možda bi se ta “identitetska” priča ili pak pokušaj prodaje magle o jedinstvenoj naciji i mogla prodati javnosti, no njezino neskriveno probošnjačko i promuslimansko opredjeljenje teško može proći. I na tome se temelji vizija BiH. Stvaranjem bošnjačke nacionalne državice po recepturi kako ju je u svojoj Islamskoj deklaraciji zamislio Alija Izetbegović, u kojoj manjinske zajednice uživaju prava koja im dodijeli muslimanska većina.
SAD želi ojačati FBiH
Istodobno, administracija SAD-a svjesna je da to zapravo znači potpuni raskid Daytonskog sporazuma, destabiliziranje zemlje u jednom od najgorih geostrateških trenutaka u povijesti planeta s ratom u Ukrajini, kada nikome nije potrebna nova eskalacija krize na Balkanu. Formula je pak s druge strane jednostavna. Pokušava se vratiti povjerenje te onda ojačati partnerstvo Hrvata i Bošnjaka u FBiH, što je rečenica koju je često ponavljala i pokojna šefica diplomacije Madeleine Albright. Ona je Federaciju nazivala kralježnicom BiH. U slučaju da eliminiraju Hrvate, Srbi će oživiti plan izlaska iz BiH. Kada se tako poslože stvari, visokom predstavniku Christianu Schmidtu ne preostaje ništa drugo nego spasiti stvari i državu BiH poduzimanjem hitnih poteza. Svako odgađanje pogoduje ratnohuškačima i eskalaciji krize.
/HMS/